Kandidati za reisu-l-ulemu obratili se javnosti: Koje su namjere najavili?

Federalna novinska agencija FENA, objavila je u subotu intervju s kandidatom za reis-ul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, mostarskim muftijom Salemom efendijom Dedovićem. Nepuni sat nakon toga, objavila je i intervjue s ostala dva kandidata Nedžadom efendijom Grabusom i Mensurom efendijom Malkićem.

Intervjue prenosimo u cijelosti.

Nedžad ef. Grabus: Islamska zajednica jamči red, sigurnost, djelotvornost i trajnost

Sarajevski muftija Nedžad ef. Grabus, kandidat za 14. reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, istaknuo je potrebu razvijanja svijesti o sudbinskom značenju institucije Islamske zajednice za muslimane Bošnjake, kao i stalnog jačanja svijesti o važnosti njezina autonomnog i slobodnog djelovanja kao zajednice vrijednosti, a ne kao zajednice moći.

Prema programu koji je predstavio na sjednici Sabora Islamske zajednice u BiH ovog mjeseca, Grabus smatra kako je potrebno isticati važnost islama kao vjere koju Allah, dž.š., čuva te činjenicu da su muslimani pozvani slijediti Kur'an i sunnet, vjerovati i činiti dobra djela, kao i razvijati uvjete koji će im omogućiti slobodno svjedočiti i živjeti svoju vjeru.

“Potrebno je promicati snažniju i sveobuhvatniju identifikaciju vjernika, članova i zaposlenika s Islamskom zajednicom kao zajednicom vjere i institucijom koja jamči red, sigurnost, djelotvornost i trajnost”, navedeno je u programu.

Kada je riječ o imamima, jedan od prioriteta navedenih u programu je osiguravanje uvjeta u kojima će oni s ljubavlju izvršavati svoju misiju, uz bolji materijalni položaj, dodatno osiguravanje radnopravnog položaja i boljeg obrazovanja te unaprjeđenje njihova institucionalnog i društvenog statusa.

Foto: Fena / Sarajevski muftija Nedžad ef. Grabus

“Unaprjeđivanje tog statusa jedan je od ključnih odgovora na krizu imamskog poziva s kojom se suočava Islamska zajednica u BiH”, navodi se.

Programom je predviđeno i stvaranje novih vrijednosti i koncepata daljnjeg gospodarskog razvoja vakufa i njegove šire društvene i kulturne dostupnosti. Istodobno je potrebno njegovati inicijativu o neprikosnovenosti vakufske imovine, uz poštivanje volje vakifa i primjenu odredbi iz vakufnama u djelovanju vakufa.

Grabus u programu ukazuje i na potrebu pronalaženja odgovarajućih odgovora na izazove izvaninstitucionalnih tumačenja i prakticiranja islama, odnosno na opasnosti vjerskih podjela među muslimanima u Bosni i Hercegovini.

“Potrebno je afirmirati pravni okvir Zajednice i mogućnosti koje on nudi: zaštitu institucionalnog jedinstva, odbacivanje paralelnih struktura, poziv na dijalog i izgradnju pretpostavki za integraciju”, navodi se.

Posebna pozornost posvećena je učinkovitijem korištenju ljudskih, financijskih, intelektualnih i informacijskih potencijala Islamske zajednice, kao i otvaranju prostora za značajnije sudjelovanje stručnjaka i kompetentnih kadrova u različitim područjima od interesa za Islamsku zajednicu.

Program predviđa i odgovoran rad na daljnjem unaprjeđenju cjelovitog sustava islamskog obrazovanja, koji obuhvaća mektebe, vrtiće, vjeronauk, medrese i fakultete.

“Potrebno je ponuditi primjeren odgovor na globalnu krizu obrazovanja, posebno njegovih duhovnih i humanističkih sastavnica”, ističe se u programu.

U svim strukturama Islamske zajednice, a posebno u njezinim odgojno-obrazovnim ustanovama, uključujući mektebe, predškolske ustanove, škole Kur'ana, medrese i fakultete, predviđeno je omogućiti veće korištenje potencijala obrazovanih žena, osobito svršenica islamskih obrazovnih ustanova.

Program također predviđa razvijanje programa i sadržaja koji mladima omogućuju veće sudjelovanje u vjerskom i kulturnom životu Islamske zajednice. Stoga je, kako je navedeno, potrebno smisleno i mjerodavno predstavljati islam jezikom novih generacija.

Kada je riječ o bošnjačkoj dijaspori, program predviđa izradu strategije daljnjeg povezivanja Islamske zajednice u bošnjačkoj dijaspori kao “epohalnom amanetu islamske prisutnosti u Europi i na Zapadu, kao velikoj odgovornosti i komparativnoj prednosti našeg naroda, društva i države”.

Predviđen je i nastavak potpore povratničkim džematima putem namjenskih sredstava i fondova, uz preciznije definiranje uvjeta, standarda i oblika potpore, kao i osiguravanje održivosti i dugoročnosti njezinih učinaka.

Programom je obuhvaćeno i očuvanje kulturne baštine, uz izradu cjelovitog plana njezine zaštite i uspješne promocije u kulturno-umjetničke, društvene, obrazovne i turističke svrhe.

Istodobno, muftija Grabus predlaže razvijanje programa i projekata koji će predstaviti muslimane i Islamsku zajednicu u važnim obrazovnim, kulturnim i političkim središtima u svijetu.

Mensur ef. Malkić: Islamsku zajednicu učiniti snažnijom, otvorenijom i spremnijom za izazove

Kandidat za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. hfz. Mensur ef. Malkić smatra kako se budućnost Islamske zajednice u značajnoj mjeri veže uz kvalitetu obrazovanja, položaj i osnaživanje imama, odnos prema mladima i obitelji, ali i uz sposobnost Islamske zajednice odgovoriti na promjene u društvu.

“Obrazovanje je jedan od temelja na kojem počiva snaga Islamske zajednice i samim time jedno od najvažnijih strateških pitanja u sljedećem razdoblju”, kazao je Malkić, direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta IZ u BiH.

Obrazovne institucije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini kroz svoju su povijest dale velik broj istaknutih pojedinaca koji su svojim znanjem i djelovanjem značajno pridonijeli razvoju i afirmaciji Bosne i Hercegovine.

Razvoj znanosti i njegovanje znanja bili su među temeljnim ciljevima obrazovanja u medresama i na fakultetima Islamske zajednice. Upravo su te institucije kroz desetljeća iznjedrile brojne učenjake, intelektualce i stručnjake, čiji je rad ostavio dubok trag u različitim područjima društvenog života.

Od njihova znanja, rada i doprinosa korist nije imala samo Islamska zajednica, nego i cijelo bosanskohercegovačko društvo i država Bosna i Hercegovina.

Govoreći o svojim pogledima na unaprjeđenje rada Islamske zajednice, Malkić posebno ističe potrebu ulaganja u ljude i njihovo znanje, uz očuvanje stabilnosti institucije i njezinih temeljnih vrijednosti.

Foto: fena / dr. hfz. Mensur ef. Malkić

Njegovo dugogodišnje iskustvo u obrazovanju i vjerskim poslovima prirodno je usmjerilo pozornost na pitanje obrazovanja i pripreme kadrova koji će u sljedećim godinama nositi najveći dio odgovornosti za rad Islamske zajednice.

“Naše obrazovne ustanove imaju dugu i vrijednu tradiciju, ali svaka generacija pred nas postavlja nove izazove i od nas traži stalno unaprjeđivanje znanja i metoda rada te njihovo prilagođavanje vremenu u kojem živimo”, kazao je Malkić u intervjuu Feni.

Posebnu pozornost, dodao je, potrebno je posvetiti studentima, imamima i mladim kadrovima jer od njihove stručnosti, kompetencija, komunikacijskih vještina i razumijevanja suvremenog društva u velikoj mjeri ovisi i budućnost našeg rada. Potrebno im je omogućiti kvalitetnu pripremu za imamski poziv, ali i kontinuirano usavršavanje nakon stupanja u službu.

Sustav mentorstva, razmjena iskustava i stručna potpora mladim imamima posebno su značajni u prvim godinama njihova rada. Iz vlastitog iskustva, kaže, posebno dobro zna koliko mladom čovjeku na početku službe znači potpora starijih i iskusnijih kolega. Mladom imamu nije dovoljno samo prenijeti znanje, nego mu treba pomoći razumjeti džematlije i izazove s kojima se oni susreću.

Upravo zbog toga, smatra, obrazovni sustav treba stvarati imama koji će objediniti vjersko znanje, pedagoške i komunikacijske vještine, ali i ono što je možda najvažnije u neposrednom radu s ljudima – povjerenje.

Osim klasičnih vjerskih znanja, imam treba biti osposobljen i za rad s mladima, obitelji, u zajednici i javnom prostoru. Važno je da mladi kadrovi u Islamskoj zajednici vide mogućnost i prostor za osobni razvoj i profesionalno napredovanje te da svojim znanjem i sposobnostima, preuzimanjem odgovornosti, daju novu kvalitetu radu Islamske zajednice.

“Naš cilj mora biti obrazovan i osposobljen kadar koji će promicati univerzalne islamske vrijednosti i vrijednosti Islamske zajednice, ali istodobno razumjeti vrijeme u kojem živi i odgovorno služiti džematu, Zajednici i društvu”, naglašava Malkić.

U javnosti Malkića prati imidž kandidata bez političkih kontroverzi. Na pitanje smatra li da reisu-l-ulema treba biti isključivo duhovni autoritet ili i aktivan društveni glas kada su u pitanju važna politička i nacionalna pitanja, Malkić smatra kako duhovni autoritet i društvena odgovornost nisu suprotstavljene kategorije.

Reisu-l-ulema, prema njegovu viđenju, mora čuvati autonomiju i jedinstvo Islamske zajednice, ali istodobno imati snage i odgovornosti govoriti kada su ugrožene temeljne vrijednosti i prava ljudi.

“Mislim da jedno ne isključuje drugo, sinergija ovih dviju uloga je logična. Reisu-l-ulema prije svega je duhovni autoritet koji treba čuvati autonomiju, dostojanstvo i jedinstvo Islamske zajednice i svojim djelovanjem opravdati povjerenje koje mu Islamska zajednica daje, ali duhovni autoritet ne može se povlačiti, biti izoliran od događaja i zbivanja u društvu i treba reagirati onda kada su ugroženi ljudsko dostojanstvo, vjerska prava i slobode, ravnopravnost ili prava muslimana i Bošnjaka”, naglasio je Malkić.

Granica je jasna, podcrtava Malkić, Islamska zajednica ne može sudjelovati u dnevno-političkim obračunima, ali ima pravo i obvezu govoriti o vrijednostima i pitanjima od općeg interesa. Važno je razlikovati političko svrstavanje od odgovornog društvenog djelovanja.

“Reisu-l-ulema treba razgovarati sa svima i biti otvoren za suradnju kada je to u interesu Zajednice, ali mora ostati neovisan o političkim centrima moći. Takav odnos dugoročno čuva autoritet i dignitet reisu-l-uleme i osigurava povjerenje članova, pripadnika i simpatizera u Islamsku zajednicu”, smatra Malkić.

Kada govori o prvoj godini eventualnog mandata, Malkić ne najavljuje promjene koje bi bile same sebi svrha. Naprotiv, polazi od stava kako postojeću institucionalnu stabilnost treba sačuvati, a unaprjeđivati ono što se može raditi bolje.

“Reforme ne treba pokretati samo radi promjene. Islamska zajednica ima stabilnu institucionalnu strukturu koju treba čuvati, a zadaća i odgovornost vodstva jest da u prvoj godini prepozna ono što možemo raditi bolje i da taj segment osmišljeno i planski unaprjeđuje”, rekao je.

Kao prvi prioritet izdvaja rad s imamima, posebno mladim imamima, što bi uključivalo i pitanje njihova radnopravnog statusa, stručnog usavršavanja i mentorske potpore.

“S obzirom na to da je naš programski fokus na statusu imama i promociji imamskog poziva, prvo bismo razmotrili mogućnosti unaprjeđenja rada s imamima, posebno s mladim imamima. To dakako podrazumijeva procjenu radnopravnog statusa imama, potom osiguravanje kvalitetnijeg, neposrednog mentorskog pristupa, priliku za kontinuirano usavršavanje i potporu u prevladavanju izazova u radu, jer imami nose najveći teret izravnog rada s džematlijama”, navodi Malkić.

Drugi smjer djelovanja vidi u komunikaciji s članstvom i potrebi da Islamska zajednica bude otvorenija prema svojim članovima jer se, prema njegovim riječima, “povjerenje gradi i potvrđuje našom spremnošću da budemo potpora i odgovaramo na potrebe naših članova i džematlija”.

Treći prioritet odnosi se na mlade i obitelj, ali i na prostor u kojem danas provode velik dio svoga vremena - digitalni i virtualni svijet.

“Vjersko i misijsko djelovanje treba više usmjeriti na rad s mladima i obitelji. Digitalni prostor i virtualni svijet naša su stvarnost u kojoj danas živi velik dio naše zajednice i potrebno je pronalaziti najbolje načine za rad u tom prostoru. Snažna Islamska zajednica ne može biti izgrađena bez snažne veze s mladima i obitelji.”

“Ako želimo snažnu Zajednicu, moramo ulagati u mlade, pokušati ih kroz programske sadržaje vezati uz džemat te jačati programe za obitelj. Dakle, naš cilj ne bi bio mijenjati Islamsku zajednicu zbog promjene, nego je učiniti još snažnijom, organiziranijom i spremnijom za izazove koje vrijeme donosi”, poručio je Malkić.

Na kraju, još jednom naglašava kako njegov pristup reformama ne polazi od potrebe mijenjati ono što već postoji, nego od nastojanja bolje iskoristiti postojeće potencijale.

“Dakle, naš cilj ne bi bio mijenjati Islamsku zajednicu zbog promjene, nego je učiniti još snažnijom, organiziranijom i spremnijom za izazove koje vrijeme donosi”, zaključio je kandidat za reisu-l-ulemu dr. hfz. Mensur Malkić u intervjuu Feni.

Muftija Dedović: Islamska zajednica ostaje snažan moralni glas svoga naroda tamo gdje drugi šute

Mostarski muftija i kandidat za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Salem ef. Dedović smatra kako Islamska zajednica mora biti samostalna i vjerodostojna, usmjerena prije svega na svoju osnovnu misiju, ali i snažno prisutna među svojim narodom, posebno u sredinama u kojima su Bošnjaci malobrojni.

Sabor Islamske zajednice u BiH 5. rujna na sjednici je potvrdio kandidature za 14. reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH, a to su: mostarski muftija dr. Salem ef. Dedović, sarajevski muftija prof. dr. Nedžad ef. Grabus i direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice hafiz prof. dr. Mensur ef. Malkić.

Vakufi kao temelj financijske stabilnosti i neovisnosti, misijski rad kao osnovna zadaća, dostojanstven status imama i snažnija prisutnost Islamske zajednice uz narod, okosnica su vizije mostarskog muftije dr. Salema ef. Dedovića bude li izabran za 14. reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH.

S obzirom na to da je vodio brojne infrastrukturne i vakufske projekte, Dedović u intervjuu Feni kaže kako će mu vakufi i dalje biti na prvom mjestu jer su “žila kucavica stabilnog funkcioniranja Islamske zajednice, njezina jačanja i razvoja”.

“Ne mogu milodari, donacije te redovita izdvajanja vjernika na ime članarine i sredstva koja se prikupe na temelju izvršavanja materijalnih ibadeta (zekata i sadekatu-l-fitra) biti osnova za rad i djelovanje Islamske zajednice. Vakufi osiguravaju stabilno poslovanje i razvojne projekte Islamske zajednice te ono što je posebno važno – njezinu punu neovisnost, kako ne bi ovisila ni o kakvim vanjskim centrima moći, kako onim političkim, tako i onim ideološkim i inim drugim”, naglasio je Dedović.

Cjelokupna administracija Islamske zajednice, dodao je, kako ona u središnjim tijelima i službama, tako i svaka druga, tu je da bude učinkovit servis u ostvarivanju njezine osnovne misije - pozivanja na dobro, a odvraćanja od zla. To znači, ustvrdio je, misijski rad na prvom mjestu, a sve drugo su servisi tome prvome.

Foto: Fena / Mostarski muftija Salem ef. Dedović

Dedović je uvjeren kako materijalni status misijskih radnika, prije svega imama, u državi, domovinskim zemljama i dijaspori, zaslužuje biti dostojno vrednovan jer, prema njegovim riječima, “u mnogim sredinama naši imami imaju izrazito niske plaće, što nikako ne odgovara dostojanstvu časne imamske profesije koja sa sobom nosi veliku odgovornost, prekomjeran teret i obveze”.

“Naš je cilj ujednačavanje primanja imama, prije svega mislim na Bosnu i Hercegovinu, a to jest nužno kako bi se sačuvao interes za ovaj poziv jer evidentno je da imamo krizu na tom planu, a ona je u ovom vremenu ponajviše uzrokovana slabim materijalnim statusom imamske profesije. Ako to ne učinimo, za vrlo kratko vrijeme nećemo imati kandidata za imame ni u manjim gradovima, a kamoli u perifernim džematima”, upozorio je Dedović.

Najavio je i da će Islamska zajednica biti distancirana od svih oblika političkog i drugih vanjskih utjecaja na njezina unutarnja pitanja i slobodu organiziranja.

“Njezina autonomnost i samostalnost nemaju alternativu. Islamska zajednica ni na jednoj razini neće biti akter stranačkih nadmetanja i borbe za pozicije. Islamska zajednica na prvom se mjestu mora boriti za vjerodostojnost među svojim članovima i pripadnicima, a to je moguće samo dosljednim stavom da se neće miješati u područje onoga što je dnevna politika, stranački interesi i borba za vlast”, naglasio je Dedović.

Islamska zajednica će, dodao je, kada je riječ o odnosu prema politici, gledati samo djela i vjerodostojnost narativa koji se iznose u javnost pa će pozdraviti svaki korak, bez obzira iz kojeg establišmenta dolazio, a koji stvarno pridonosi ostvarivanju društvene pravde, socijalne skrbi, ekološke osviještenosti i borbi protiv brojnih društvenih anomalija koje danas gledamo u društvu, kriminala, razbojništva, korupcije, nasilja nad marginaliziranim skupinama...

“Svaka politička aktivnost i mjera koja će pridonositi ostanku mladih u državi, neizrabljivanju radnika i potpori rađanju djece i podizanju obitelji imat će u Islamskoj zajednici partnera i sugovornika”, istaknuo je Dedović.

S obzirom na to da se u javnosti povremeno mogu čuti tvrdnje kako Islamska zajednica u Hercegovini ima značajan utjecaj na političke procese, na pitanje gdje povlači granicu između legitimnog društvenog angažmana Islamske zajednice i političkog djelovanja, Dedović naglašava kako ne ulazi ni u kakva unutarstranačka dogovaranja i preslagivanja.

Dedović pojašnjava kako se takav dojam stječe zato što je u javnom prostoru već dugo prisutan snažan patriotski i državotvorni glas mostarskog muftije, koji govori o temama obespravljenosti i diskriminacije u ostvarivanju temeljnih ljudskih i vjerskih prava Bošnjaka i Islamske zajednice na području Hercegovine i jugozapadne Bosne, što potpada pod jurisdikciju Muftijstva mostarskog.

“Taj glas je dominantan i on odzvanja zato što nema drugih glasova, prije svega političkih predstavnika, koji bi jasno ukazali na svu tu složenu problematiku s kojom se već dugo suočavamo ovdje na jugu naše domovine, a ona upravo posljednjih mjeseci doživljava kulminaciju. Ja se držim onoga što sam iznio u prethodnom odgovoru i ne ulazim ni u kakva unutarstranačka dogovaranja i preslagivanja”, naglašava muftija Dedović.

“Treba znati i to da je Islamska zajednica u posljednjih 35 godina, dakle i u vremenu moga prethodnika, muftije Smajkića, a i u mome vremenu, svojim dosljednim moralnim stavom i zalaganjem za prava našeg naroda zadobila veliko povjerenje našeg naroda, pa se često prvo u nas gleda i očekuje što ćemo mi reći. To nije naš problem, nego problem onih koji često biraju konformističko političko djelovanje, gledajući što će im centrale u Sarajevu reći, dok mi, u skladu s našim poslanjem, moramo biti s narodom i kada mu onemogućavaju izgradnju harema u Stocu i adaptaciju džamije u Rabranima, ali i kada se borimo u Centralnoj zoni Mostara za Lakišića harem, što nije samo vjersko, nego i veliko političko pitanje”, naglašava muftija Dedović.

Na pitanje kako planira dodatno osnažiti položaj Bošnjaka i Islamske zajednice u sredinama gdje su manjina, posebno u Hercegovini i entitetu RS, muftija Dedović kaže kako će i dalje biti s narodom na terenu.

“Znam sigurno jedno, da ću kao i dosad biti s našim narodom na terenu, biti njegov moralni glas koji govori o obespravljenosti i ostavljenosti. Islamska zajednica, ovo govorim iz iskustva Istočne Hercegovine, jedina je stvarna adresa našeg naroda jer su sve politike taj prostor jednostavno prekrižile zato što ne donosi glasove, ali smo mi, dakle govorim o malobrojnim imamima i aktivistima Islamske zajednice na terenu, ipak uspjeli očuvati žišku islama i bošnjaštva”, naglašava Dedović.

Bit će pravo umijeće, navodi on, nakon obnovljene infrastrukture u tim mjestima očuvati i vjersko-kulturni život našeg naroda.

“Tu će trebati povezati naše iseljeništvo koje je zainteresirano i spremno, ali očekuje konkretne projekte i prezentacije. To će ovisiti o nama, o tome koliko ćemo biti spremni zadobiti njihovo povjerenje jer je riječ o novim, mladim generacijama koje žele opipljive i konkretne stvari, a ne ‘lijepu priču’”, zaključio je mostarski muftija i kandidat za reisu-l-ulemu Salem ef. Dedović.