Sutra počinje sveti mjesec ramazan

Muslimani u Bosni i Hercegovini, regiji i svijetu, sutra će zapostiti prvi dan mjeseca ramazana, mjesec milosti, oprosta, intenzivnog ibadeta, dobročinstva.
Mjesec ramazan deveti je mjesec hidžretskog lunarnog kalendara. U njemu je sadržano drevno bogoštovlje posta koje odgaja dušu i tijelo. Post traje čitav mjesec dana. Kao i većina islamskih propisa post je naređen poslije hidžre, u Medini. U Mekki je propisan samo namaz, zbog posebne važnosti koju ima. Namaz je propisan u noći isra’a desete godine poslanstva – po najpretežnijem mišljenju. Pet ili više godina poslije propisan je post, tj. druge godine po hidžri. Vjerovjesnik, s.a.v.s., postio je devet ramazana, priopćeno je iz Islamske zajednice u BiH, prenosi N1.

Muslimani u Bosni i Hercegovini su ramazan oduvijek doživljavali kao poseban mjesec vršeći temeljite pripreme za njegov dolazak. Dva mjeseca prije početka mjeseca ramazana, obično starije osobe, obavljale su dobrovoljni post za koji se kaže da poste učajluke. Islamski učenjak Muhamed Hamidullah u vezi sa suptilnim odgojnim aspektima posta lucidno primjećuje: ,''Da bi se tijelo podvrglo duhu, treba lomiti snagu tijela, a povećavati snagu duha… U tom cilju ništa nije učinkovitije od gladi, žeđi, odricanja od tjelesnih užitaka i kontrole jezika (govora), srca (misli) i drugih organa.''

U tradiciji Bošnjaka, prije ramazana obilježavaju se tri mubarek noći: Lejletu-r-regaib, Lejletu-l-Mi'radž, i Lejletu-l-berat. U tim se noćima najčešće organiziraju mevludi u džamijama i drugi prigodni programi.

Pročitajte još

IZBiH: Instrukcije o organizaciji vjerskih aktivnosti tokom mjeseca ramazana

S obzirom da se muslimani u obredima pridržavaju mjesečeve godine, ramazan pada u svako godišnje doba: jesen, zimu, proljeće, ljeto. Bošnjaci pridaju veliki značaj čistoći, pa se prije dolaska ramazana čiste džamije i mesdžidi, peru ćilimi, uređuje džamijsko dvorište, popravljaju prilazni putevi džamijama. Posebne pripreme se obavljaju u kućama i dvorištima. Kuća se temeljito očistiti, a ako je potrebno i okreči.

Iftar je više od večere

Dugo se zadržala i tradicija pucanja topova s gradskih zidina koji su oglašavali vrijeme sehura i iftara. Tradicija pucanja topova u većini mjesta utihla je krajem Drugog svjetskog rata. Devedesetih godina prošlog stoljeća topovi su ponovo oživjeli, najavljujući sehure i iftare u više gradova Bosne i Hercegovine.

''Svevišnji je odabrao i istakao mjesec ramazan među ostalim mjesecima i po tome što je u njemu počelo objavljivanje Kur’ana. Bošnjaci u tijeku ramazana uče mukabele. Mukabela najčešće počinje dan uoči ramazana kako bi bila završena, i sevabi od učenja poklonjeni pred dušu vakifima džamije i džemata, uoči bajrama'', navode iz IZ BiH.

Iftar je više od večere poslije posta. To je prilika za poziv rodbini, prijateljima ili komšijama u kuću, opušten razgovor i sijelo. Iftar počinje nakon što se oglasi ezan ili nakon pucnja topa, učenjem iftarske dove i prekidanjem posta čašom šerbeta ili jedenjem hurme.

Uz ramazan se pripremaju jela specifična za ovaj mjesec, a somuni su sastavni dio običaja vezanih za mjesec posta. Nakon obavljenog iftara popije se kava i džematlije odlaze na teravih-namaz u najbližu džamiju. Čak i oni koji rjeđe posjećuju džamije, tijekom ramazana redovno idu na teravije.

Sačuvana je tradicija da se studenti Fakulteta islamskih nauka i učenici medresa za vrijeme mjeseca ramazana upućuju na praksu u džemate ili zaseoke u kojima nema stalnog imama.

Počinje ramazan

Za ramazan se na poseban način obilježavaju mubarek noći Lejletu-Bedr i Lejletu-l-kadr.

U prigodnim programima za Lejletu-Bedr uči se posebna dova u kojoj se spominju imena svih 313 sudionika Bitke na Bedru. 27. noć ramazana, Lejletu-l-kadr, obilježava se na svečan način. Ove noći bosanski muslimani nastoje provesti s pojačanim ibadetima, dovama, naklanjavanjem propuštenih namaza ili klanjanje dobrovoljnih namaza. U džematima se organizira učenje mevluda koje izvode polaznici mektebske pouke ili džematlije.

U posljednjih deset dana ramazana, neki muslimani u Bosni i Hercegovini praktikuju itikaf – povlačenje u osamu u džamiji ili kući i posvećivanje intenzivnom ibadetu. Većina džamija posjeduje posebnu prostoriju za te namjene ili se pak iza minbera odredi mjesto za itikaf.

U tijeku ramazana Bošnjaci praktikuju davanje sadekatu-l-fitra, ili popularno ''vitre'', tako što novac uplaćuju u Bejtu-l-mal iz kojeg se pomažu potrebni.

Najsvetiji i najvažniji mjesec za muslimane

Kraj ramazana obilježava se proslavom ramazanskog bajrama. Kuće i avlije ponovo se temeljito čiste. Za ukućane, a posebno djecu, nabavlja se nova odjeća. Nastupanjem bajramske zore domaćice ustaju ranije kako bi muške ukućane otpremile u džamiju na bajram-namaz. Prije polaska u džamiju obavezno se uzima nešto od hrane, da se zna da se taj dan ne posti.

Nakon bajram namaza, izlazeći iz džamije, ljudi jedni drugima prilaze i čestitaju bajram riječima: ''Bajram šerif mubarek olsun''. U narodu je čestitka skraćena na ''Bajram barećola''. Odgovara se riječima: ''Allah razi olsun'' ili opet skraćeno ''Allah razola''. Mladi, a posebno djeca, prilaze starijima i čestitajući im bajram, ljube ih u desnu ruku, a oni im uzvraćaju bajramlukom u novcu i hairli dovom.

Ramazan je najsvetiji i najvažniji mjesec za muslimane širom svijeta, pa i za one koji stoljećima žive u Bosni i Hercegovini i čuvaju ramazansku tradiciju.

Riječ ramazan spominje se samo jedanput u Kur’anu, u suri El-Bekare, 185 ajet: ''Ramazan je onaj mjesec u kojem je spušten Kur'an, kao uputa ljudima s jasnim oznakama Pravoga puta i istinskoga razlučivanja''.