Široki Brijeg: Obilježena 75. obljetnica ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca
Molitvom ispred ratnog skloništa u kojem su pobijeni hercegovački franjevci i svetom misom u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu je u petak obilježena 75. godišnjica ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca.
Tog kobnog 7. veljače 1945. godine pripadnici 11. dalmatinskog partizanskog korpusa ušli su u Široki Brijeg te su u ratnom skloništu kod Franjevačkog samostana na svirep način pobili i spalili12 franjevaca.
Ovaj dan u Gradu Širokom Brijegu službeno se obilježava kao ''Dan sjećanja na pobijene franjevce i puk'', dok ga je Vlada Županije Zapadnohercegovačke proglasila ''Danom sjećanja na žrtve komunističkog zlosilja''.
Molitvu ispred ratnog skloništa predvodio gvardijan Franjevačkog samostana Široki Brijeg fra Ivan Marić i vicepostulator postupka mučeništva ''Fra Leo Petrović i 65 subraće'' fra Miljenko Stojić.
Svećenici i vjernici u procesiji su se uputili u crkvu gdje je svetu misu, uz koncelebraciju velikog broja svećenika, predvodio fra Miljenko Šteko. Vicepostulator fra Miljenko Stojić iznio je podatke o radu Vicepostulature u 2019. godini, a gvardijan fra Ivan Marić izrekao je riječi dobrodošlice i zahvale.
Prije početka molitvenog programa, brojni vjernici su prošli kroz ratno sklonište i molili na mjestu gdje su jugokomunisti pobili franjevce. U tom dijelu skloništa upaljene su svijeće, a vjernici su ostavljali krunice i svete slike.
Podsjećamo, od 30. rujna 2015. godine dio širokobriješke Obilazne ceste preimenovan je u Ulicu pobijenih franjevaca.
Partizanski zločinci htjeli su zatrti sve katoličko i hrvatsko U franjevačkom samostanu su pronašli dvanaest fratara te nekoliko učenika.Potom su partizani, iz zloglasnog 11. dalmatinskog korpusa, osnovanog u selu Kozica pokraj Vrgorca, iz samostana izveli sve fratre, vezali ih žicom, odveli ih u obližnje ratno sklonište te ih tu ubili, a neke i žive spalili.
Dan prije, pedesetak osoba, među kojima i devet franjevaca i 30 učenika su se sakrili u fratarsku mlinicu, uz današnju Ulicu pobijenih franjevaca (Obilazna cesta) u Širokom Brijegu, te su se 8. veljače nakon prestanka napada vratili u samostan. Tu su ih dočekali partizani te ih odveli u nepoznatom smjeru. U posljednjih nekoliko godina otkriveno je da ih je najviše ubijeno u okolici Zagvozda.
Crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije tih dana je pogodilo 296 toposkih granata, od čega je pročelje bilo veoma iznakaženo. Dapače, dvije godine nakon završetka Drugoga svjetskog rata, u veljači i ožujku 1947. godine otuđen je natpis nad ulazom u samostan, skinut je kućni broj i spaljene su matične knjige vođene od 1753. godine.
Uništeni su također ostatci pismohrana, muzeja, knjižnica i školskih kabineta. Partizanski zločinci htjeli su zatrti sve katoličko i hrvatsko, nisu se mogli pomiriti s drukčijim nazorom na svijet i život. Poslije tih stradanja, širokobriješka crkva i samostan postali su poseban znak hercegovačkog krša, a tako i svjetionik vjere, nade i domoljublja. Ne samo onima koji su ostali u domovini, nego i onima koji su se po svijetu raspršili.
U Drugom svjetskom ratu na području Hercegovine ubijeno je ukupno 66 franjevaca. Sljedećih dana i mjeseci, partizani su uhitili i ubili na stotine nedužnih civila.
Župa Široki Brijeg 1940. godine imala je 8.004 stanovnika. Procjenjuje se da je u Drugom svjetskom ratu i poraću na području općine stradalo između 786 i 2.157 osoba.
