Od molitvi usred ruševina Gaze do veličanstvenih džamija u Istanbulu, muslimani širom svijeta obilježavaju kraj svetog islamskog mjeseca ramazana.
Današnji dan simbolizira kraj mjeseca posta, introspektivnog razdoblja posvećenog molitvi, samopromišljanju i duhovnom čišćenju. Praznik se tradicionalno dočekuje s velikom radošću i uzbuđenjem, a obilježava se kroz molitve, obiteljska okupljanja, posjete prijateljima i rodbini, zajedničke obroke, izlaske, ali i nošenje nove odjeće i darivanje.
Molitve i svečanosti održavaju se u muslimanskim zemljama poput Egipta, ali i među muslimanskim zajednicama u Grčkoj, Rusiji, Belgiji i širom svijeta, što pokazuje univerzalnost i jedinstvo ovog vjerskog praznika, prenosi AP.
Kraj ramazana određuje se prema promatranju mladog mjeseca, koji označava početak mjeseca Ševvala. Tradicionalno, u mnogim muslimanskim zemljama fizičko promatranje mladog mjeseca ima ključnu ulogu u određivanju datuma današnjeg praznika, što znači da se može obilježavati različitim danima u različitim dijelovima svijeta.
Tako su, na primjer, Mali, Niger i Afganistan obilježili praznik dan ranije, 19. ožujka, dok druge zemlje Bliskog istoka, Afrike i jugoistočne Azije, kao i europske države sa značajnom muslimanskom zajednicom, praznik obilježavaju danas, 20. ožujka.
U 2026. godini dogodio se rijedak trenutak gotovo globalne usklađenosti u određivanju datuma ovog praznika. Zemlje Sjeverne Afrike, Bliskog istoka i Europe, uključujući Maroko, Egipat i Belgiju, službeno su najavile da će dan obilježavanja biti u petak, 20. ožujka.
Ova odluka usklađuje ih sa širim skupinama zemalja, uključujući Saudijsku Arabiju, UAE, Katar i Tursku, koje su također potvrdile isti datum.
U Maroku ova objava ima poseban kulturni i vjerski značaj, jer se zemlja tradicionalno oslanja na lokalna promatranja mjeseca za određivanje vjerskih datuma.
Egipat koristi kombinaciju vjerskih autoriteta i astronomskih proračuna, dok Belgija pokazuje rastući utjecaj europskih muslimanskih vijeća u koordinaciji vjerskih praznika za muslimansku dijasporu.
Unatoč različitim pristupima u određivanju datuma, rezultat ove godine je iznimno usklađen, što pokazuje kako se islamske vjerske prakse prilagođavaju u međusobno povezanoj i globaliziranoj zajednici.
Praznik obično započinje zajedničkom molitvom koja se održava na otvorenom, često u velikim prostorima ili posebnim dvorištima džamija. Ova molitva okuplja stotine, pa i tisuće vjernika, i predstavlja priliku za zajedničko slavlje, molitvu i zahvalnost.
Međutim, ovogodišnje obilježavanje odvija se u sjeni sukoba i nestabilnosti koji pogađaju mnoge regije svijeta. U Iranu, tekući rat izaziva značajne poremećaje u svakodnevnom životu stanovništva, dok su dijelovi Zaljeva pogođeni posljedicama regionalnih sukoba i napetosti.
U Libanonu, UN je priopćio da je više od milijun ljudi raseljeno zbog širenja izraelskih napada, dok Sudan prolazi kroz najveću humanitarnu krizu u svijetu, jer rat u toj zemlji ulazi u treću godinu, uzrokujući masovno raseljavanje i glad.
Ove krizne situacije ne ometaju vjeru i duhovnu posvećenost muslimana, ali daju dodatnu težinu i ozbiljnost obilježavanju praznika, podsjećajući na složenost svijeta u kojem se obilježava, prenosi The Times of India.
