Papa Franjo bi mogao naljutiti Erdogana: Stiže u posjet Armeniji

Posjet pape Armeniji od petka do nedjelje sigurno će naljutiti susjednu Tursku, ali bi Franjo "štetu" mogao umanjiti ako se ovaj put suzdrži da pokolj nad Armencima u vrijeme Osmanskog Carstva nazove "genocidom".

Papa je u Bazilici svetog Petra u travnju 2015. nazvao 'medz jegern' (veliki zločin) u kojemu je ubijeno 1,5 milijuna Armenaca genocidom.

Ankara, za koju je to bio građanski rat s 300 do 500.000 armenskih i isto toliko turskih žrtava, reagirala je ljutitio i opozvala svog veleposlanika u Vatikanu na gotovo godinu dana.

"Ne mogu predvidjeti što će reći Papa", rekao je u utorak njegov glasnogovornik mons. Federico Lombardi, pomalo iznerviran upornim pitanjima novinara, piše Hina.

Pirje samo nekoliko tjedana turski predsjednik Recep Tayyipa Erdogan oštro je reagirao na povijesno glasovanje Bundestaga o priznanju genocida nad Armencima.

Jorge Bergoglio će se pomoliti kod spomenika Cicernakaberda, a Armenci se nadaju da će Sveti Otac opet izgovoriti riječ 'genocid', ovaj put na njihovoj zemlji.

Sveta Stolica radije naglašava ekumensku stranu posjeta. U videoporuci koju je u srijedu uputio Armencima Papa je ostao na izjavi da su njihove patnje "među najstrašnijima koje čovječanstvo pamti".

"Papa je dao velik dar armenskom narodu" spomenuvši genocid 2015., rekao je pred novinarima rektor Papinskog armenskog zavoda u Rimu, otac Luis Namo, prenosi Hina.

"Papa je veoma jasan; govori stvari kakve jesu", ocijenio je taj Armenac sirijskog podrijetla koji misli da će "još jednom upotrijebiti riječ 'genocid'".

No iz službenih izjava kardinala Rimske kurije i tiskovne konferencije održane u utorak prije puta, vidljivo je da se Papi preporuča da ne izgovori tu riječ.

Papa Franjo bi mogao poslušati preporuku kako ne bi oslabio Erevan u odnosima sa susjednom Turskom i otežao položaj kršćana, pa i izbjeglica, u Turskoj, misle promatrači u Vatikanu.

Sveti Otac će posjetiti samostan Kor Virap, nekoliko stotina metara od turske granice i ondje pustiti dvije golubice mira u smjeru gore Ararata, koja je danas u Turskoj.

U svijetu je 7 milijuna iseljenih Armenaca, među kojima su utjecajni lobisti koji rade na priznavanju genocida. Smatraju da uživaju potporu Vatikana jer se papa Benedikt XV. još 1915. zauzeo kod sultana za armensku stvar.

Armenija je zemlja na rubu Bliskog istoka i jedna od najstarijih kršćanskih nacija koja se diči velikim brojem mučenika.

Za argentinskog Papu ovo 14. po redu inozemno putovanje u nešto više od tri godine pontifikata i imat će prvenstveno vjersku dimenziju - davanje poticaja ponovnom rađanju kršćanstva u zemlji koja je propatila pod jarmom sovjetskog, ateističkog komunizma, javlja Hina.

Kršćanska tradicija je ondje drevna i snažno usidrena: Armenija je bila prva zemlja koja je prihvatila kršćanstvo kao državnu religiju 301. godine poslije Krista, a njezinih 90 posto od 3,3 milijuna stanovnika pripada Armenskoj apostolskoj crkvi, odvojenoj od Rima.

U svojoj nakani približavanja istočnim crkvama, Jorge Bergoglio će sudjelovati u "božanskoj liturgiji" s Karekinom II., katolikosom svih Armenaca, odnosno vrhovnim patrijarhom Armenske apostolske crkve.

Također će se sastati s malenom katoličkom zajednicom u Gjumri, gradu koji je 1988. pogodio težak potres.