Izdavačka kuća Dram radosti objavila je Ljekaruše iz franjevačkog samostana Guča Gora, prvu knjigu u biblioteci Natura Naturata, donoseći vrijedno povijesno i kulturno nasljeđe franjevačkih zapisa iz narodne medicine.
Ljekaruše, rukopisne zbirke recepata, savjeta i narodnih medicinskih postupaka, franjevci u Srednjoj Bosni bilježili su stoljećima. Svaki stariji samostan, od Kreševa i Fojnice do Kraljeve Sutjeske i Guče Gore, čuva svoje rukopisne zbirke, no ovo je prva ljekaruša koja je objavljena kao reprint i transkript izvornog rukopisa.
Manuskript gučogorske Ljekaruše datira djelomično iz 1790. godine, a pisan je rukom fra Jake Duića. Transkript je izrađen vjerno izvorniku, bez pravopisnih i jezičnih intervencija, a knjiga je tiskana prema originalnom formatu rukopisa.
-webp.webp&w=1920&q=75)
Izdanje je popraćeno stručnim radovima. O farmakopejskom značaju ljekaruše pisala je magistrica farmacije Azra Uzunović, naglasivši kako su te zbirke bile "praktični vodiči s receptima za liječenje uobičajenih bolesti", ističući njihov doprinos očuvanju znanja o ljekovitom bilju i pripremi pripravaka.
Jezik rukopisa analizirala je dr. Lejla Nakaš, koja naglašava da ljekaruša "nije samo zbir recepata, nego tekst u kojem se prepliću memorija prostora i pragmatična mašta liječenja", te da zapisivač u njoj "nije tek pisar, nego tumač i posrednik između kazivača i oboljelog".
U knjizi su uključeni i Indeksi bolesti, simptoma te sastojaka ljekarija, koje je priredila prof. Nakaš.
Predgovore potpisuju gvardijan samostana u Gučoj Gori fra Davor Petrović i fra Velimir Valjan, doktor bioetike iz samostana Sv. Franje.
Objavljivanje Ljekaruša posvećeno je 600. godišnjici prvog spomena Guče Gore (1425.–2025.).
U sklopu predstavljanja knjige bit će čitana poema Guča Gora autora Rusmira Agačevića, nastala upravo povodom ove obljetnice, dok će o knjizi govoriti fra Davor Petrović, fra Velimir Valjan, Azra Uzunović i Enes Škrgo.
