FOTO | Mostar: Bajram klanjan u 166 mostarskih džamija; ef. Dedović održao hutbu

Bajram namaz na području Mostarskog muftijstva jutros je klanjan u 166 džamija i mesdžida.

Središnja bajramska svečanost održana je u najstarijoj mostarskoj džamiji, obnovljenoj džamiji Sinan-paše Borovinića u Mostaru.

Namaz je predvodio i bajramsku hutbu održao mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović.

Propisane obrede hadža i Kurban-bajrama, muftija je tumačio kao manifestacioni izraz određenja i privrženosti vrijednostima praktične vjere i stvarnih životnih vrijednosti, naspram kojih, u današem vremenu, stoji filozofija konzumerizma.

''U dominantno potrošačkom društvu koje uništava današnji život imamo situaciju da ljudi znaju cijenu svega, a ne znaju i ne raspoznaju vrijednost ničega. Zato nam Svevišnji skreće pažnju da nas On čuva da ne odemo stranputicama strasti i željā koje poniknu u ljudskim srcima, a toga ima napretek'', upozorio je muftija.

Kroz kur'anske pripovijesti o Ibrahimu (Abrahamu) a.s. ukazao je na važnost očuvanja stvarnih vrlina i vrednota u životu svakog čovjeka, jer sve su češće pojave da mladim ljudima mediji i društvo, kao uzore, promoviraju osobe koje nasrću na ljudsko dostojanstvo i čast, osobe nasilnog karaktera, bez moralnih čistota i razboritog ponašanja.

''Bez obzira što mi živimo u drugačijem svijetu i vremenu, ljudski porivi, karakteri i naravi uvijek su na ispitu kada je riječ o vladanju i moralu'', kazao je muftija, sugerirajući vjernicima da inspiraciju u iskušenjima traže u iskrenosti, u vjeri i odanosti kako je to činio i Ibrahim a.s.

''Moramo biti svjesni da ćemo biti propitivani i suočavani sa različitim izazovima na Zemlji i da su nam za prevazilaženje tih tegoba (izazova) kao orijentir potrebni Božiji poslanici i drugi čestiti ljudi koji su Boga Dragoga stavili u središte svoga života'', naglasio je mufija Dedović.

U daljem slijedu hutbe podsjetio je na govor Muhameda a.s. na oprosnom hadžu u kojem je sadržana svevremenska formula očuvanja zdrave individue i zajednice. U tom govoru je naglašena važnost stalnog učenja i proučavanja Božanskih uputa i dosljednog prakticiranja moralnih normi, posebno u domenu ljudskih prava, a strogo se zabranjuje nepravda prema drugima.

Činjenje dobrih djela, međusobno savjetovanje sa pretpostavljenima i očuvanje zajednice, u tim preporukama su označeni kao prvorazredne vrijednosti svakog vjernika, dok je, s druge strane, pohlepa za materijalnim vrijednostima, označena kao osnovni faktor devijacije društva i propasti čovjeka na budućem svijetu.

''Kurban je ibadet, ali on u sebi ima i veliki socijalni i društveni značaj. Žrtva kurbana čovjeka približava Allahu, dž.š, ali ga i približava drugom čovjeku, rođaku, susjedu i prijatelju jer se dijeljenjem kurbanskog mesa otvaraju zatvorena vrata, liječi sve prisutnija udaljenost i otuđenost među ljudima. Kurban u sebi sadržava Božiji bereket koji se razlijeva na zemlju i među ljude. Kurban je djelo milosrđa i dobročinstva koje nam dočarava veličinu i suštinu Poslanikove poruke da sve ono što čovjek pojede i popije na kraju uništi, da sve ono što obuče na kraju iznosi i pohaba, a da ono što od dobarā podijeli s drugima, to učini trajnim i neuništivim, protumačio je muftija Dedović, podsjetivši pri tome da zajednica muslimana počiva na tim vrijednostima i da je čuvanje zajedničkih vrijednosti i zajedničkih interesa, jedna od obligatnih dužnosti svakog pojedinca.

Pitanje izgradnje Interkulturnog centra Mevlana u centru Mostaru, na dijelu nekadašnjeg Lakišića vakufa jeste od opće važnosti i značaja za naš narod, ovaj naš zajednički Grad i Hercegovinu u cjelini, te bi se svi koji drže do sebe i svoga dostojanstva, časti i ponosa prema tome trebali ravnati. Ovo je generacijski ispit i odgovornost, nemojmo dozvoliti da generacije koje će doći poslije nas budu suočene sa lošim posljedicama onoga što je bilo do nas da uradimo'', kazao je muftija Dedović.

Na kraju hutbe svim vjernicima čestitao je mubarek dane Bajrama sa željom da im Svevišnji Bog bude milostiv, primi dobra djela i oprosti grijehe, a hadžijama da ibadeti hadža budu primljeni i da se hairli vrate u svoju domovinu.