Mostarski muftija nema šanse?
''Muftija Dedović je, prema svemu sudeći, kandidat koji ima najmanje šanse s obzirom na to da prema određenim informacijama loše stoji i na poziciji koju trenutno obnaša'', piše sarajevski portal Raport u analizi kandidata za novog reis-ul-ulemu Islamske zajednice u BiH.
Unutar Islamske zajednice BiH trenutno se odvija proces lobiranja za kandidate za novog reis-ul-ulemu koji tek trebaju biti potvrđeni.
Tri kandidata
Prema onome što se trenutno zna - tri su kandidata u opticaju. To su: sarajevski muftija Nedžad Grabus, direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta Mensur Malkić i mostarski muftija Salem Dedović. Njihove kandidature bit će potvrđene 5. listopada, a 10. listopada će biti konačni izbor.
Navodeći kako su izgledi mostarskog muftije nikakvi, Raport piše kako su favoriti Grabus i Malkić.
Ime muftije Grabusa kao nasljednika Huseina ef. Kavazovića počelo se spominjati već nakon same konstituirajuće sjednice Sabora Islamske zajednice na kojoj je za predsjednika izabran Edhem Bičakčić, navodi sarajevski portal.
U kuloarima se tad govorilo da je vrijeme da Sarajevo da reis-ul-ulemu, a njegova biografija i sve ono što o njemu misle članovi Islamske zajednice išlo mu je u prilog. I njegovo ime mjesecima se zapravo jedino spominjalo u kontekstu novog reisa.
U međuvremenu se pojavilo ime tuzlanskog muftije Vahida Fazlovića, koji bi realno imao snažnu podršku posebno jer tuzlansko muftijstvo daje najviše izbornih delegata.
Utjecaj SDA i NiP-a
No, Fazlović se nije nametnuo kao kandidat, pa je Grabus ostao ipak jedino rješenje jer se kandidatura muftije Dedovića nije ni ozbiljno razmatrala.
To je tako trajalo dok nije izronilo ime Mensura Malkića koji je i hafiz Begove džamije. Malkić i Grabus, piše Raport, ''važe za vrlo poznate i u narodu hvaljene i ugledne članove vjerske zajednice''.
Iako Islamska zajednica BiH izbor novog reisa pokušava držati izvan političkog konteksta - to je u BiH skoro pa nemoguće, pa se i taj izbor često promatra kroz dualitet i rivalstvo SDA i NiP-a.
SDA je kroz godine navikla da ima ogroman utjecaj unutar Islamske zajednice i među tzv. hodžalukom koji nerijetko vjernike navodi na politike SDA.
Dio SDA je procijenio da je Grabus zapravo bliži NiP-u iako je on, kao i sam Malkić u dobrim odnosima i s jednom i s drugom stranom odnosno pojedinim članovima obje stranke.
Međutim, unutar Islamske zajednice vodi se jedna druga rasprava - tko bi i u ovom trenutku bio bolji kao lider muslimana u BiH?
Mekoća
Za Grabusa se kao prednost ističe to što je uvezan s europskim svjetskim religijskim organizacijama i uživa ugled na zapadu.
Grabus je godinama radio u Ljubljani, član je Europskog vijeća vjerskih lidera, potpredsjednik je Svjetske organizacije Religija za mir sa sjedištem u New Yorku i kopredsjedavajući Muslimansko-židovskog vijeća vjerskih lidera sa sjedištem u Beču.
''U trenutku rastuće islamofobije, a posebno situacije kada se sve češće govori o tobožnjoj ugroženosti kršćana u BiH od muslimana, procjena je da bi Grabus bio idealan čovjek na čelu IZ BiH koji svijetu može prikazati pravu sliku muslimana u BiH'', piše Raport.
No, dodaje portal, kao mana mu se ističe nešto slabiji autoritet unutar svom muftijstva, a ono što mnoge članove 'plaši' i 'odbija' jeste agresivnija kampanja koju u njegovo ime vode utjecajni članovi Islamske zajednice. Prije svega Hilmo Neimarlija, Dževad Hodžić i Mustafa Spahić Mujki.
Što se tiče Malkića, mnogi ističu njegovu produhovljenost, smirujući karakter i mekoću, ali i autoritet koji uživa unutar same muslimanske zajednice.
''Ljudi koji poznaju Malkića, a s kojima smo razgovarali, navode kako je Malkić zapravo oličenje bosanskih muslimana i smirenosti koja je potrebna u turbulentna vremena. Dakle, pred sabornicima je ozbiljna dilema, iako mnogi ističu da su na listi dva nevjerojatna kandidata i da će bez obzira tko na kraju dobije većinu glasova - Islamska zajednica BiH i Bošnjaci dobiti izvrsnog vjerskog lidera'', piše Raport.
