Od Mostara i Stoca do RS-a: Islamska zajednica upozorava na diskriminaciju muslimana

Komisija za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini predstavila je u Sarajevu Izvještaj o slobodi vjere muslimana i muslimanki u BiH u 2025. godini, u kojem je upozorila na, kako navode, sustavnu diskriminaciju Islamske zajednice i porast antimuslimanske mržnje.

U Izvještaju se ističe kako Islamska zajednica, kao najveća vjerska zajednica u BiH, i dalje nema potpisan ugovor s državom, iako je taj dokument, prema navodima Komisije, prošao pravno-ekspertnu razinu, ali je zaustavljen na razini političkog odlučivanja.

''Najkrupniji vid diskriminacije''

Predsjednik Komisije, zenički muftija hafiz prof. dr. Mevludin ef. Dizdarević, ocijenio je kako je nepotpisivanje ugovora s državom i dalje najteži oblik diskriminacije Islamske zajednice u BiH.

''Smatramo ovo i dalje najkrupnijim i najtežim vidom diskriminacije najmnogoljudnije vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini'', izjavio je muftija Dizdarević.

Komisija je u Izvještaju evidentirala i, kako navodi, niz negativnih praksi zabrane rada muslimankama zbog hidžaba ili marame, tvrdeći da se time nastavlja diskriminacija vjernica muslimanki u sudskoj grani vlasti još od 2015. godine.

Kritike zbog praksi u RS-u

Dizdarević je upozorio i na, kako je rekao, diskriminatornu praksu favoriziranja Pravoslavne crkve u entitetu RS, ocijenivši kako se time krše načela sekularnosti i neutralnosti države prema vjerskim zajednicama.

''Vidljivo je to kroz krajnje mučne prakse za muslimansku djecu obilježavanja krsnih slava škola i drugih praznika kao što je dan svetog Save. Prisiljavanje bošnjačke djece da prisustvuju tim događajima predstavlja grubu praksu indoktrinacije i kršenja temeljnih prava na slobodu vjere i flagrantan je udar na ljudsko dostojanstvo djece'', rekao je Dizdarević.

Neprihvatljivim je ocijenio i pokušaj da se, kroz Nacrt ustava RS-a, jedna vjerska zajednica stavi u privilegiran položaj.

''To se kosi sa svim vjerskim načelima i moralnim normama koje kažu 'čini drugom ono što želiš da drugi čini tebi', što je zlatno pravilo u svim vjerskim tradicijama'', kazao je muftija Dizdarević.

Izvještaj o islamofobiji

Sastavni dio ovogodišnjeg dokumenta je i Izvještaj o institucionalnoj antimuslimanskoj mržnji i islamofobiji u entitetu RS.

U njemu se navodi kako islamofobija, prema ocjeni autora, ne ostaje samo na osjećaju mržnje, nego se pretvara u pravnu i političku praksu entitetskih organa prema jednoj etničkoj i nacionalnoj zajednici.

Član Komisije i viši asistent Pravnog fakulteta u Sarajevu mr. Harun Išerić kazao je kako izvještaj pokazuje da još nije okončana društvena i institucionalna rasprava o pravu muslimanki da nose maramu u pravosudnim institucijama.

Prema njegovim riječima, to se i dalje odražava na mogućnost zapošljavanja, što je, kako je naveo, vidljivo u dva slučaja diskriminacije pri zapošljavanju u Općinskom sudu u Tuzli.

Upozorenje na ograničavanje slobode vjere

Išerić je rekao kako Izvještaj upozorava i na pokušaje ograničavanja slobode vjere pod izgovorom europskih integracija.

''Na primjeru prijedloga Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine mogli smo vidjeti na koji način europski birokrati i domaći političari pokušavaju zloupotrijebiti europske integracije i, pod paravanom europskih integracija, neopravdano ograničiti slobodu vjere u sudnicama Suda Bosne i Hercegovine'', kazao je Išerić.

Dodao je kako su zbog toga reagirali Komisija i reisul-ulema Islamske zajednice u BiH.

Kao treći ključni problem naveo je porast antimuslimanskog govora i institucionalne diskriminacije u RS-u, uz favoriziranje vjerskog naslijeđa jednog naroda na štetu načela jednakosti i sekularnosti.

''Izvještaj svjedoči eskalaciju mržnje prema muslimanima i muslimankama u Bosni i Hercegovini koja dolazi trenutno od strane nositelja javnih funkcija u RS-u i postala je dio jednog otvorenog političkog i institucionalnog diskursa u tom entitetu'', naveo je Išerić.

Mogući pravni koraci

Išerić je istaknuo kako postoje pravni argumenti da Islamska zajednica pokrene postupke radi potpisivanja ugovora s državom.

Pritom je naveo presudu Europskog suda za ljudska prava iz 2026. godine u predmetu Jehovinih svjedoka protiv Italije, prema kojoj država diskriminira vjersku zajednicu ako odbije zaključiti ugovor s njom bez objektivnog i razumnog opravdanja, dok takve ugovore sklapa s drugim vjerskim zajednicama.

''S obzirom na to, postoje jasni i uvjerljivi pravni argumenti zbog kojih bi Islamska zajednica konačno trebala pokrenuti neke druge postupke kako bi osigurala da se potpiše dati ugovor, prvenstveno pred institucijom Ombudsmena, potom pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, a u konačnici, po potrebi, pred Europskim sudom za ljudska prava'', kazao je Išerić.

Ocijenio je kako broj prijavljenih slučajeva ne odražava stvarno stanje u oblasti slobode vjeroispovijesti, upozorivši da mnogi građani nisu dovoljno upoznati sa svojim pravima ni mehanizmima njihove zaštite.

Kao posebno značajne slučajeve izdvojio je diskriminaciju muslimanki pri zapošljavanju u Općinskom sudu u Tuzli, predmet koji se odnosi na pravo zaposlenih na obavljanje džuma-namaza te pitanja vakufske imovine u Stocu i Mostaru.

Najavljeno je da će Komisija u idućem razdoblju provoditi aktivnosti informiranja i edukacije građana o njihovim pravima te sustavno pratiti i izvještavati o pojavama islamofobije u BiH, uključujući informiranje međunarodnih organizacija poput OESS-a i Ujedinjenih naroda.

Komisija za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u BiH djeluje od 2012. godine kao stručno tijelo koje se bavi zaštitom slobode vjere i uvjerenja, javlja Mina.