Papa Ivan Pavao II. htio je posjetiti Međugorje kad je bio u Sarajevu 1997., no u tome ga je spriječio ondašnji biskup mostarsko-duvanjski mons. Ratko Perić, a papa Franjo odlučio je izvlastiti Mostarsko-duvanjsku biskupiju i međugorsku župu podvrgnuti izravno pod jurisdikciju Svete Stolice.
Kazao je to mons. Aldo Cavalli, apostolski upravitelj za župu Međugorje, govoreći o ulozi papa u međugorskom fenomenu na predstavljanju knjige "Kraljica Mira – Nota o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje" u nedjelju uvečer u dvorani pape Ivana Pavla II. u Međugorju.
Papa Ivan Pavao II. htio je u sklopu pohoda Sarajevu doći i u Međugorje, ali je biskup Perić urgirao u Kongregaciji za nauk vjere, koja je intervenirala da do toga ipak ne dođe, jer bi Papin dolazak u Međugorje, praktički, bilo njegovo neformalno priznanje, ispričao je mons. Cavalli, između ostaloga, na promociji, piše Vjerujem.hr.
Kao i to da je papa Franjo razmišljao kako župu sv. Jakova u Međugorju izdvojiti iz Mostarsko-duvanjske biskupije, no to je bilo nemoguće učiniti teritorijalno, kako je rekao Cavalli.
"Onda bi to trebala biti nova biskupija, ali župa je premala da bi bila biskupija. Zato je odlučeno da bude izravno pod jurisdikcijom Svete Stolice. U Mostaru će biti biskup, a u Međugorju će biti nadbiskup, odlučio je papa Franjo", objasnio je Cavalli, naglasivši i važnu ulogu pape Benedikta XVI., koji je osnovao tzv. Ruinijevu komisiju koju je, kako je rekao, povjerio vrlo važnom talijanskom kardinalu Camillu Ruiniju.
"Komisija je procijenila da je prvih sedam ukazanja autentično, a da oko ostaloga postoje različita mišljenja", rekao je Cavalli, koji je na upit je li se susreo s papom Lavom XIV. i je li mu uspio predstaviti Međugorje, kazao da je bio nakratko s novim papom, ali da će mu o Međugorju s njim razgovarati početkom sljedeće godine.
"Tada ću vam sve ispričati", rekao je osmijehom nadbiskup Cavalli, koji je knjigu "Kraljica Mira – Nota o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje" predstavio zajedno s međugorskim župnikom fra Zvonimirom Pavičićem i urednicom knjige s. Valerijom Kovač.
Mons. Cavalli objasnio je i zašto se u noti "Kraljica Mira" ukazanja nazivaju navodnima s jedne strane, a s druge upravo on odobrava objavu mjesečnih Gospinih poruka.
Mons. Cavalli objasnio je da se time ne želi kazati da ukazanja i poruke nisu autentične, nego da su one u sferi privatne objave i ne mogu se dokumentirati.
"Između izvora i onoga što je napisano postoji posrednik. Ovdje Gospa govori, nadahnuće, meditacija, razmatranje… Dobijemo poruku, ali između je ljudska osoba kao i mi, koja je posrednik. Drugo posredništvo je prijevod. Poruke su jako lijepe. Nisu Božja riječ, Božja riječ je samo Biblija. Duh Sveti se može služiti različitim inspiracijama kako bi aktualizirao poruku. Crkva nije protiv poruka. Proučili su ih, jednu po jednu. I vidjeli su da su u skladu s crkvenim naukom i da čine dobro ljudima, a navodne su jer ne znamo što je po srijedi. Ne mogu se dokazati. Poruka uvijek bude dobra i s crkvenim odobrenjem ide u cijeli svijet. I za ukazanja kažemo 'navodna'. Nismo protiv nikako. Reći da nešto nije dokazivo, ne znači da nije istina, nego jednostavno nije moguće dokazati i zbog toga se kaže navodno", kazao je nadbiskup Cavalli.
Knjiga "Kraljica Mira – Nota o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje" objavljena je na hrvatskom, talijanskom i engleskom jeziku te uz tekst note sadrži i intervente na tiskovnoj konferenciji iz Vatikana od 19. rujna prošle godine, koju je vodio prefekt Dikasterija za nauk vjere kardinal Victor Manuel Fernandez.
