Kovač: Islam je hrvatska kulturološko civilizacijska baština

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač u utorak je, u povodu obilježavanja 100. godišnjice priznanja islama kao ravnopravne religije u Hrvatskoj, rekao da autohtoni islam u Hrvatskoj nije ne samo vjera već i kulturološko civilizacijska baština.

"Za Republiku Hrvatsku, autohtoni islam je ne samo vjera već i kulturno-civilizacijska baština koja u našoj zemlji ima osiguran prostor djelovanja", izjavio je Kovač na skupu u Islamskom centru u Zagrebu u nazočnosti brojnih čelnika islamskih zajednica iz europskih zemalja te Turske, Saudijske Arabije i Irana, javlja Hina.

Spomenuta "važna, okrugla i povijesna obljetnica" kojom se obilježava donošenje zakona u Hrvatskom saboru 27. travnja 1916. o priznavanju ravnopravnosti islama s ostalim religijama, ima "iznimnu snagu i simboliku, posebno u historijskim okolnostima u kojima se nalazi Hrvatska, Europa i svijet", rekao je Kovač.

Dodir s islamskim svijetom

"Hrvatska i islamska zajednica gradile su svoj odnos stoljećima. Dodiri s islamskim svijetom leže u samom korijenu postojanja nas Hrvata u ovom dijelu Europe", naglasio je šef hrvatske diplomacije.

Rekao je da je taj odnos postavljen na prave temelje odlukom Sabora 1916. "Upravo tu odluku Hrvatskog sabora i njezino prakticiranje danas obilježavamo", istaknuo je Kovač.

Po Kovačevim riječima, taj je odnos prerastao u model uređenja odnosa s islamskim zajednicama. "Takav odnos kakav mi u Hrvatskoj imamo i u tretmanu i u javnim glasilima ne postoji niti u zapadnoj Europi. Hrvatska na to mora biti ponosna".

Hrvatska se kao pretežito katolička zemlja, ocijenio je ministar, "otvarala, primala i samopotvrđivala kroz prihvaćanje drugih konfesija".

"Ali ono što smo mukotrpno izgradili moramo pametno njegovati i zalijevati kao cvijeće svaki dan", poručio je ministar.

Kovač ističe da postoje brojni pokazatelji da je odnos s islamskom zajednicom vrlo kvalitetan i pozitivan, navodeći da je prepoznat uspješan primjer upućivanja hrvatskih vojnika u vojnikinja i ostalih djelatnika na rad u muslimanske zemlje i da se dobro prilagođavaju posebnostima društva u koje odlaze. "To je moguće jer je islam sastavni dio hrvatskog kulturnog života", rekao je ministar.

Život, a ne suživot

Taj duh tolerancije, nastavio je Kovač, moramo širiti prema našim jugoistočnim susjedima, da budemo "vrlo aktivni, konstruktivni u susjednoj BiH, gdje je vrlo važan odnos između Bošnjaka, Hrvata i Srba, i južnije gdje isto tako imamo brojnu islamsku zajednicu".

Zagrebački muftija Aziz Hasanović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, u svom govoru istaknuo da je položaj islamske zajednice "vrhunac zajedničkog življenja".

"Mi ovdje govorimo o životu, a ne suživotu", kazao je Hasanović.

Predsjednik Mešihata je u povodu spomenute obljetnice istaknuo da se u Europi samo Austrija može pohvaliti tradicijom duljom od ove u Hrvatskoj, "ali da je u 20. stoljeću Hrvatska ipak otišla najdalje kada je u pitanju pozicija islama i muslimana".

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić kazao je da "iz Europe dođu kod nas po rješenje odnosa s islamskom zajednicom".

Odnosi uređeni

Ministar pravosuđa i predsjednik Komisije za odnose s vjerskim zajednicama Ante Šprlje kazao je da je malo država koje se mogu pohvaliti ovakvom kvalitetnom suradnjom s islamskom zajednicom. "Na islam se u Hrvatskoj oduvijek gleda kao na konstruktivni, a ne destruktivni element", rekao je ministar.

Odnosi hrvatske države i islamske zajednice uređeni su sporazumom iz 2002. kojim se jamče sva vjerska prava, od financijske potpore, uključujući plaće imamima, vjeroučiteljicama i vjeroučiteljima, do osnivanja odgojnih i obrazovnih ustanova, održavanja islamskog vjeronauka u školama do dušobrižništva u vojsci, policiji i kaznionicama.

Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 27. travnja poštansku marku povodom obilježavanja 100. obljetnice islama u Hrvatskoj. Autor poštanske marke s motivom Islamskog centra Zagreb je Nuradin Dino Trtovac, akademski slikar iz Zagreba, dok je autor fotografije Edib Ahmetašević.