Najpoznatija vjerska građevina u Velikoj Britaniji, Westminsterska opatija (engl. Westminster Abbey), posvećena je na današnji dan prije 960 godina, 28. prosinca 1065.
Westminsterska opatija je crkva, koja se smatra katedralom, a izgrađena u pretežno gotičkom stilu, i nalazi se u londonskom središnjem distriktu Westminster, zapadno od Westminsterske Palače.
Ona je značajna ne samo po tome što su u njoj tijekom više od 900 godina krunjeni svi engleski kraljevi i kraljice, nego i po tome što je ona mjesto ukopa najpoznatijih britanskih povijesnih osoba.
Tako su u Westminsterskoj opatiji sahranjeni sir Isaac Newton, Charles Darwin, lord Kelvin, Charles Dickens, Rudyard Kipling i još mnogi drugi slavni znanstvenici i umjetnici.
U Westiminsterskoj opatiji nalaze se i grobovi 17 vladajućih engleskih kraljeva i kraljica. Dobar dio grobnica nalazi se u podu crkve, a jedini grob preko kojeg se ne smije hodati grob je Nepoznatog vojnika iz Prvog svjetskog rata.
I Oliver Cromwell, poznati lord protektor Engleske, bio je pokopan u Westminsterskoj opatiji, ali je kasnije izbačen kad je obnovljena kraljevska vlast u toj zemlji.
Sam naziv opatija (engl. Abbey) upućuje na činjenicu da se nekoć radilo o samostanu. Naime, na tom se mjestu nalazio samostan benediktinaca, poznatog srednjovjekovnog katoličkog reda.
Westminsterska crkva i samostan ležali su na jednom otočiću usred rijeke Temze, a tek je kasnije rijeka regulirana tako da je taj otočić danas dio kopna, a riječno korito prolazi pokraj njega.
Prema legendi, godine 616. je na tom mjestu, tada poznatom kao Otok Thorney, podignuta crkva posvećena ukazanju Svetog Petra od strane ribara na rijeci Temzi zbog čega je stoljećima postojala tradicija donošenja lososa kao poklona u crkvu.
Westminsterska opatija posvećena je u doba slavnog engleskog kralja svetog Edwarda Ispovjednika. Taj se kralj štuje kao svetac i u katoličkoj i u anglikanskoj crkvi, a ujedno je i jedini svetac koji je nosio englesku krunu.
Kad je kralj Henrik VIII. izuzeo Englesku iz vlasti pape i katoličke crkve, ukinuo je i samostane, pa danas Westminsterska opatija potpada direktno pod vlast britanskog kralja kao glave Anglikanske crkve.
Kralj Henrik III. naredio je 1245. preuređenje crkve u gotičkom stilu u čast i kao svetište pokojnog kralja Edvarda III. Ispovjednika i kao svoju vlastitu grobnicu.
Rad na preuređenju trajao je od 1245. pa sve do 1517. i glavnina je dovršena za vlasti kralja Rikarda II. Henrik VII. dodao je kapelu posvećenu Djevici Mariji (poznatu kao Kapela Henrika VII.).
Tijekom četrdesetih godina 17. stoljeća crkva je doživjela velika oštećenja koja su počinili puritanci, no zaštićena je ponovno za vrijeme Olivera Cromwella koji je tamo pokopan 1658., da bi 1661. bio iskopan i obješen na obližnja vješala.
Dva zapadna tornja opatije izgrađena su između 1722. i 1745. Nacrt za njih napravio je Nicholas Hawksmoor. Izgrađeni su od portlandskog kamena u gotičkom stilu. Sljedeće preuređenje odvijalo se u 19. stoljeću pod vodstvom Sir Georgea Gilberta Scotta.
Do 19. stoljeća Westminsterska opatija je bila treće najbolje učilište u Engleskoj, uz Oxford i Cambridge. Baš tu je prevedena trećina Starog zavjeta i druga polovica Biblije kralja Jakova. Također, u opatiji je sastavljena Novoengleska Biblija u 20. stoljeću. (Izvor: Wikipedia)
