Crkva u Hrvata: Nezadovoljstvo zbog Hercegovca

Papa Franjo se oglušio na prijedloge nadbiskupa Josipa Bozanića i kaptolske nomenklature za imenovanje novog zagrebačkog nadbiskupa, objavio je portal Telegram pozivajući se na izjave ''dobrog poznavatelja prilika na Kaptolu'' koji tvrdi da ne iznenađuje nezadovoljstvo odlukom pape Franje da imenuje Dražena Kutlešu za novog zagrebačkog nadbiskupa.

''U zagrebačkoj nadbiskupiji služi oko 400 svećenika, a u varaždinskoj oko 150. Među njima je najmanje četrdesetak svećenika koji bi bili odlični nadbiskupi. Dovesti umjesto njih strano tijelo poniženje je svih tih svećenika. Ne čudi stoga ogorčenje u te dvije biskupije nakon imenovanja novog nadbiskupa'', rekao je izvor Telegrama.

Pročitajte još

Nadbiskup Kutleša primio znak povezanosti s Papom

Dovesti Hercegovca…

Drugi sugovornik Telegrama iz kaptolske hijerarhije bio je još žešći i nezadovoljniji odlukom pape Franje.

''Dovesti Hercegovca na čelo zagrebačke nadbiskupije uvredljivo je za sve svećenike zagrebačke i varaždinske biskupije. Pogotovo stoga što je na čelu varaždinske županije također Hercegovac Bože Radoš, a siguran sam da ni u porečko pulskoj biskupiji nisu sretni što ih vodi Hercegovac Ivan Štironja'', kazao je neimenovani sugovornik koji navodi da su ''Hercegovci u društvu prigrabili nesrazmjerno golem broj funkcija u politici, javnim i državnim tvrtkama, pa sad to moraju napraviti i u Crkvi''.

''To izaziva jednako nezadovoljstvo građana, kao i svećenika'', rekao je i dodao kako je papa Franjo napravio ''slično iznenađenje kad je imenovao prelata Petra Palića, za mostarsko-duvanjskog biskupa'', prvog Hrvata Janjevca koji je uzdignut u čast biskupa.

Telegramov novinar Mladen Pleše navodi kako'' možda upravo te iracionalne riječi najbolje ilustriraju stupanj frustriranosti zbog Papinog građenja nove strukture vrha Katoličke crkve''.

''Potpuno je, naime, neprihvatljivo da se na taj način dijeli ljude, a posebno je to grozno kad se to čuje iz crkvenih redova. Ako je to prevladavajuće stajalište na Kaptolu, onda zapravo ne čudi da papa nije odabrao njihove kandidate. Papa Franjo je pak zasigurno zadnji koji bi unapređivao svećenike zbog njihove nacionalnosti ili lokalne pripadnosti. Njegov izbor, pokazalo se, vodi se posve drugim kriterijima'', navodi Pleše.

Politizacija Kaptola

U članku se navodi kako Vatikan nakon stjecanja nezavisnosti Hrvatske, nije krio nezadovoljstvo prevelikom politizacijom Kaptola te ga je držao dijelom odgovornim za rast nacionalizma u Crkvi i u društvu. Zbog toga je, na opće iznenađenje, Sveta Stolica poslala u Zagreb Josipa Bozanića, krčkog biskupa, rimskog studenta, disciplinarno i doktrinarno odanog Vatikanu, za kojeg se vjerovalo da nije zadojen nacionalizmom.

''S vremenom se, međutim, kardinal Bozanić priklonio većini u HBK, a nakon što je papa Franjo počeo provoditi reforme i modernizirati Crkvu, jaz s Vatikanom se sve više produbljivao'', stoji u tekstu u kojem se tvrdi kako je Sveta Stolica više puta upozoravala kardinala Bozanića da se Crkva ne bi trebala toliko uplitati u dnevnu politiku i povezivati s političkim strankama.

Biskupa Dražena Kutlešu, za kojeg se u tekstu tvrdi da ima dovoljno vremena da preobrazi Crkvu u smjeru u kojem je vodi papa Franjo, pokušalo se na više načina dovesti u pitanje ili čak diskreditirati.

Međugorje

''Među ostalim, da ga papa dovodi u Zagreb jer ne priznaje ukazanje Gospe na Međugorju. Što nije istina jer je biskup Kutleša u monografiji 'Ogledalo pravde – Biskupski ordinarijat Mostar o navodnim ukazanjima i porukama u Međugorju' samo citirao crkvene zakone o ponašanju vjernika i župnika u takvim situacijama. Predbacuje mu se i bliskost s nekadašnjim mostarsko-duvanjskim biskupom Ratkom Perićem koji je uživao veliki ugled i povjerenje Vatikana. Zbog sukoba s hercegovačkim franjevcima oko raspodjele župa u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji, dio vjernika nije ga priznavao kao biskupa'', navodi se u tekstu.

Nadbiskupu Kutleši također se zamjera da je bespogovorno prihvatio odluku Benedikta XVI o smjeni biskupa Ivana Milovana koji nije želio potpisati sporazum o Dajli te je poslušno prihvatio svoje imenovanje na mjesto porečko-pulskog biskupa. Biskup Milovan nije prihvatio zahtjev Vatikana da zemljište Dajle pripadne talijanskim benediktincima iz opatije Praglie, a ne Porečko- pulskoj biskupiji.

No, Kutlešini osporavatelji još uvijek ne žele priznati da je upravo on odigrao presudnu ulogu u rješavanju tog spora. Nakon što su sudovi u Bujama i Puli presudili u korist Pulsko-porečke biskupije, benediktinci su, na inicijativu Vatikana, odustali od zahtjeva za revizijom tih presuda.

Tako je na slučaj stavljena točka, a za to je zaslužan upravo nadbiskup Kutleša koji je, kako je kazao jedan sugovornik Telegrama, nakon što je papa Benedikt XVI pogriješio, razumom, poznavanjem zakona i diplomatskim umijećem, promijenio ozračje po tom pitanju u Vatikanu. Osim toga, bio je iznimno korektan spram umirovljenog biskupa Milovana s kojim je nastavio blisko surađivati.

Čovjek od povjerenja

''Kutleši najviše zamjeraju to što je, kažu, čovjek od maksimalnog povjerenja Vatikana te iznimno blizak papi Franji. Oni koji ga poznaju tvrde pak da je riječ o iznimno inteligentnom, racionalnom i skromnom svećeniku, vrlo marljivoj i stručnoj osobi, posebice po pitanjima kanonskog prava. Dražen Kutleša upisao je 1995. poslijediplomski studij kanonskoga prava na Papinskom sveučilištu Urbaniana u Rimu gdje je magistrirao i doktorirao. Od 2006. do 2011. bio je djelatnik Kongregacije za biskupe u Vatikanu. Kardinal Giovanni Battista Re, tadašnji pročelnik Kongregacije za biskupe, imenovao je Kutlešu u važnu Kongregaciju za biskupe koja pomaže papi u odabiru biskupa. Stoga je, tvrde, Kutleša imao uvida i u sve biografije hrvatskih biskupa. Karijerni uspon Kutleša je nastavio izborom za predsjednika Hrvatske biskupske konferencije gdje obnaša službe predsjednika Stalnog vijeća, predsjednika Pravne komisije i predsjednika Biskupske komisije za odnose s državom. Sveti Otac imenovao ga je 2022. članom Dikasterija za biskupe, u kojoj je 14 članova među kojima su osmorica kardinala, po jedan nadbiskup, biskup i opat te, prvi put, tri žene. Dikasterij za biskupe tijelo je Rimske kurije koje pomaže Svetom Ocu pri imenovanjima biskupa. Kutleša se služi talijanskim, njemačkim i engleskim jezikom'', navodi Telegram i dodaje kako ''nema sumnje da je tijekom boravka u Rimu Dražen Kutleša stekao povjerenje kao svećenik lojalan konceptu poslušnosti papi i vatikanskoj administraciji pa ne čudi da je postao najmlađim hrvatskim biskupom''.

Poruka hrvatskim biskupima

Telegram navodi kako je izvjesno da je pred Kutlešom briljantna karijera te da je ona privremeno zaustavljena kad je nakon pritiska lobija moćnog državnog tajnika Vatikana, kardinala Angela Sodana, papa Franjo morao 2018. odustati od njegova imenovanja zagrebačkim nadbiskupom. Umjesto toga papa Franjo postavio ga je 2020. za nadbiskupa koadjutora Splitsko-makarske nadbiskupije, a ujedno je imenovan apostolskim upraviteljem Porečke i Pulske biskupije.

''Da neistomišljenicima nadbiskupa Kutleše neće biti lako pokazuje doista potez bez presedana. Nadbiskup Kutleša, naime, u svom nastupnom govoru niti jednom riječju nije spomenuo kardinala Bozanića niti mu je zahvalio na dugogodišnjoj službi. A to sasvim sigurno nije učinio slučajno niti je zaboravio na kardinala Bozanića. Papa Franjo je pak upravo na primjeru nadbiskupa Kutleše pokazao svu dosljednost, smislenost i dugoročnost svoje politike. Pa i to da će na kraju, unatoč svim otporima, provesti u djelo ono što je naumio. Što nije samo poruka hrvatskim biskupima, već i svima onima unutar Katoličke crkve koji ga pokušavaju omesti u provođenju reformi i modernizacije Crkve'', piše, između ostalog, Telegram.