Biskup Palić: Nije točno da su ukazanja u Međugorju priznata

“Međugorje kao doprinos novoj evangelizaciji” tema je ovoga kongresa, koji organizira Hrvatski mariološki institut Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Papinska međunarodna marijanska akademija i Župa sv. Jakova, apostola-Međugorje. Kongres je otvoren 7. listopada 2022. a trajat će do 9. listopada 2022.

Nazočnima se obratio i biskup mostarsko-duvanjski mons. Petar Palić. Biskupov pozdravni govor donosimo u cjelosti.

Preuzvišeni gospodine nadbiskupe Aldo i biskupe Vlado,

Poštovani sudionici kongresa,

Draga braćo i sestre!

Radost mi je i čast pozdraviti vas u župi sv. Jakova, apostola na ovom 14. mariološko-marijanskom kongresu.

Jedan iskusni profesor nas je poučavao kad smo ga pitali kako najbolje započeti odgovor na tezariju, završnom ispitu na kraju teološkog studija, da treba početi od tumačenja važnih termina u pitanju.

Iskoristit ću tu prokušanu metodu i za ovih svojih nekoliko pozdravnih rečenica.

Naziv ovog 14. mariološko-marijanskog kongresa je:

Međugorje kao doprinos novoj evangelizaciji.

Međugorje je kao mjesto održavanja ovoga kongresa vjerojatno izabrano radi fenomena, koji se događa ovdje, a za koji, kao što je poznato, postoji službeni stav Biskupske konferencije bivše države, te stavovi mostarsko-duvanjskih biskupa Pavla Žanića i Ratka Perića.

Različite komisije su svoje zadaće završile, a papa Franjo je odlučio u slučaju ovoga „Međugorskog fenomena“ staviti naglasak na pastoralni pristup.

S tim u vezi, želim reći, budući da sam već dobio neke upite, da izjava s. Valerije Kovač, kojoj zahvaljujem za organizaciju, koordinaciju, brojne e-mailove i pozive, koja je izrečena u eteru HKR-a u emisiji „Argumenti“ jučer, 6. listopada 2022., da je u „Međugorju do sad priznato sedam ukazanja“ nije točna ili barem meni, kao dijecezanskom biskupu nije do sada poznato da je bilo što, što se Međugorskog fenomena tiče priznato.

Ovaj će kongres nastojati rasvijetliti i promatrati Međugorski fenomen u duhu nove evangelizacije. Kad Crkva i Pape govore o evangelizaciji, odnosno novoj evangelizaciji onda uvijek naglašavaju nužnost da Crkva najprije evangelizira samu sebe. Stoga je nužan jasan, proročki, kritički i otvoren govor i pristup svim fenomenima s kojima se Crkva susreće.

Iako Crkva o zadaći evangelizacije promišlja još od 70-ih godina prošloga stoljeća, Sveti Ivan Pavao II. sve češće u svojim govorima i dokumentima rabi pojam nova evangelizacija. On će prigodom slavlja o petstotoj obljetnici početka evangelizacije Latinske Amerika na Haitima 1983. godine na neki način definirati novu evangelizaciju. Ona nije nova s obzirom na sadržaj, ali je „nova u svojoj gorljivosti, u svojim metodama i u svojem izrazu”.

Stoga uvijek treba imati na umu da je jezgra života Crkve, samim tim i nove evangelizacije „ljepota spasonosne Božje ljubavi, koja se objavila u umrlom i uskrslom Kristu“, kako će reći papa Franjo u pobudnici „Radost evanđelja“ (EG 36).

I na kraju:

Don Massimo Naro, svećenik i profesor teologije, u jednom svom promišljanju o uvodu u teologiju i zadaći teologije kaže:

„Želio bih vam dati jedan savjet: nemojte odmah ići na otvoreno more. Najprije se sprijateljite s vodom, promatrajte njezin spori i mirni tok duž korita potoka i u koritu rijekâ, prepustite se njezinu mirnom toku do ušća. Tek nakon što strpljivo pratite tok rijeke, moći ćete se neustrašivo suočiti s morem u njegovoj neizmjernosti.“ (Massimo Naro, Il compito della teologia cristiana, Feeria, 2019/2, br. 56, str. 38-41, 38.)

Netko će pomisliti da su ovo dobre upute za izviđače ili za ribara na prvom njegovom otiskivanju na pučinu.

Međutim, slično je sv. Toma Akvinski pisao svom mlađem bratu nekom fra Giovanniju, koji je započinjao studij i koji ga je zamolio za nekoliko savjeta kako će se najbolje orijentirati u „mare magnum“ teologije.

S obzirom na izabrane teme o kojima će biti govora na ovom kongresu, te s obzirom na još uvijek „otvoreno more“ Međugorskog fenomena, kao i na pojedine nemirne, u nekim dionicama veoma oštre tjesnace, nadam se i vjerujem da će predavači znati osvijetliti put u mirnu luku. Uostalom, to je i zadaća teologa: jasnoća u promišljanju, preciznost u izražavanju i nadasve otvorenost Duhu Božjemu i suglasje s Učiteljstvom Crkve.

A Marija, koju zovemo Zvijezdom mora, neka nam pokazuje pravi put do svoga Sina, Isusa Krista i neka nas uči poniznosti, poslušnosti i otvorenosti Božjem Duhu.

Hvala lijepa!

Biskup Petar Palić