278 ubijenih katolika: Žrtve za koje vlast ne mari

Na katoličkom groblju u Krnjeuši održan je 8. kolovoza 2023. godišnji molitveni spomen za ubijenog župnika vlč. Krešimira Barišića i njegove župljane koji su ubijeni u pokolju 9. i 10. kolovoza 1941.

Sv. misu predvodio je banjalučki biskup mons. Franjo Komarica u zajedništvu s upraviteljem ugasle župe Krnjeuša i drvarsko-petrovačkim župnikom don Davorom Klečinom i s još četvoricom svećenika.

278 ubijenih

Barišićev rodni grad i župu Jajce na komemoraciji u Krnjeuši predvodili su župnik i gvardijan fra Vinko Marković i predsjedatelj Općinskog vijeća Josip Topić, a pristigli su i vjernici iz Banja Luke, Bihaća, Drvara i Livna. Tu je bila i skupina mladih iz molitvene zajednice "Nanovo rođeni" iz zagrebačkog Botinca koji su na misi predvodili pjevanje.

Na početku spomen-čina nazočnima se obratio župnik Klečina koji je podsjetio na mučeničku smrt župnika Barišića i stradanje ogromnog broja župljana Krnjeuše.

Najnovijim istraživanjima došlo se do broja od 278 ubijenih Hrvata katolika, mahom civila – djece, žena i staraca, koji su poklani u dva kolovoška dana 1941. Nažalost, taj broj nije konačan, budući da u njega nisu uvršteni poginuli domobrani iz Krnjeuše, kao ni civilne žrtve iz južnog dijela – te nekoč prostrane župe, od Vrtoča do Kulen-Vakufa.

Župnik je podsjetio da su sa vlč. Krešimirom Barišićem ubijena i trojica mladih sjemeništaraca, pripravnika na svećeništvo, koji su tih dana bili kod njega u Krnjeuši na ljetnim praznicima: Ivan Skender (12 g.), Jure Tomičić (17 g.) i Ilija Poplašen (18 g.). Svi su oni zvjerski izmasakrirani i bačeni u goruću župnu crkvu, tako da im se do danas ne zna za posmrtne ostatke, kao ni drugim pobijenim župljanima.

Najveći dio posmrtnih ostatka toga pokolja bačen je u obližnju jamu Kaluđerica na Grmeču, ali i po okolnim drugim jamama i vrtačama.

Križevi na Bilima iznad Mostara 

Župnik je također podsjetio da je prošle godine – najviše zalaganjem hercegovačkog franjevca fra Miljenka Miće Stojića i ostalih članova Udruge Mir international iz Mostara – na Memorijalnom groblju mira na Bilima iznad Mostara – postavljeno 278 bijelih križeva s imenima žrtava pokolja u Krnjeuši.

U svojoj propovijedi biskup Komarica podsjetio je da se grijeh bratoubojstva koji je Kajin počinio nad bratom Abelom ponavlja do naših dana. Posebno se potom osvrnuo na brojna mučeništva prvih kršćana u Rimskom carstvu, ali i na čuvanje molitvenog spomena u Crkvi na sve one koji su ubijeni "in odium fidei", tj. iz mržnje na njihovu vjeru u Krista i njihovo evanđelje koje su ispovijedali i kojeg su se držali.

Prema biskupovim riječima, oduvijek je ovozemaljska (putujuća ili vojujuća) Crkva bila tijesno povezana s preminulim članovima Crkve, posebno s mučenicima koji su članovi proslavljene Crkve na nebu.

"Ondje i onda, gdje i kada jedna zajednica ne zna za ispunjenje nade koju su imali vjerujući pokojni članovi, ta zajednica ima poteškoća da oblikuje i ponudi pravi smisao svojim na zemlji živućim članovima", naglasio je biskup.

Potom je primjetio da je Krnjeuša jedinstveno mjesto u Banjalučkoj biskupiji – budući da je najviše postradala od svih župa i zbrisana s lica zemlje – te da ona podsjeća na dramatičnu i strahovitu degradaciju čovjeka kao bogolikog stvorenja koji se drznuo oduzeti život drugom čovjeku i pogaziti sva njegova ljudska prava.

Mir i spomen 

"Kako uvjerljivo i neumoljivo odzvanja upravo na ovim opustjelim prostorima Božja kletva Kajina-bratoubojice: 'Obrađivat ćeš zemlju s koje krv brata tvoga viče k meni, ali ti ta zemlja neće više davati svoga roda. Bit ćeš vječni skitnica, tjerat će te sad ovamo, sad onamo' (Post 4, 11-12)", istaknuo je biskup.

Potom je vjernike pozvao na molitvu Bogu za pravedni i trajni mir, na izgradnju pravednog društva te da nastave njegovanje trajnog spomena na svoje mučenike.

Na kraju misnog slavlja biskup je izmolio pred spomen-križem opijelo za župnika Barišića i sve postradale župljane Krnjeuše.

Pročitajte još

Na Bilima postavljeno prvih 110 križeva za broćanske žrtve

Župa Krnjeuša je u četničko-partizanskom ustanku 9. i 10. kolovoza 1941. u potpunosti uništena tako da danas nema nikakva vidljiva traga njezina postojanja, osim devastiranog groblja "Križ" koje je uređeno i ograđeno prošlih godina.

Po svršetku II. svjetskog rata preživjelim stanovnicima župe Krnjeuša tadašnje komunističke vlasti nisu dopustile povratak na rodna ognjišta, a njihova imovina je u međuvremenu dobila nove vlasnike. O zločinu kad Hrvatima u Krnjeuši u bivšoj Jugoslaviji se nije smjelo javno govoriti ni pisati.

Od 2015. na groblju u Krnjeuši održavaju se komemoracije stradalom župniku Barišiću i njegovim vjernicima, a 2017. g. – u povodu 125. obljetnice osnutka župe Krnjeuša – na groblju je blagoslovljen molitveni prostor s oltarom i križem na kojem se nalazi spomen-ploča s imenima rodova stradalih u toj župi u kolovozu 1941.

Na komemoracije uglavnom dolaze predstavnici Crkve, tj. Banjolučke biskupije, pojedinci i manje skupine vjernika. Predstavnici vlasti hrvatskog naroda iz BiH kao ni iz susjedne Republike Hrvatske nikada nisu pokazali interes doći na molitvena obilježavanja pokolja nad Hrvatima u Krnjeuši.