Nepismena zemlja koja se pravi pametna

Iako je osnovno obrazovanje u cijeloj Bosni i Hercegovini obvezno, prema posljednjem popisu u Bosni i Hercegovini je bilo skoro 90.000 nepismenih, odnosno 2,82 posto od ukupnog stanovništva.

Prema podacima tog popisa, koji se ''ne pika'' i ne shvaća ozbiljno, u entitetu Republika Srpska broj nepismenih je 3,17 posto u entitetu Federacija BiH 2,63 posto, a u Brčko Distriktu 2,83 posto.

Broj nepismenih žena u Bosni i Hercegovini, prema popisu je šest puta veći u odnosu na muškarce. Broj nepismenih žena je 4,8 posto, a broj nepismenih muškaraca 0,8 posto.

Svaka četvrta osoba u BiH prerano napušta obrazovni proces, a neka istraživanja su pokazala da su financijski problemi glavni razlozi.

Po definiciji pismenosti koja je korištena u popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine, pismena osoba je ona koja može s razumijevanjem pročitati i napisati kratku, jednostavnu izjavu o svom svakodnevnom životu. U suprotnom, osoba je nepismena.

Daleko od EU standarda

Prema podacima Agencije za statistiku, godine 1971. u BiH je bilo 2.897.941 stanovnika starijih od 10 godina, a nepismenih je bilo 671.925, odnosno 23,2 posto. Deset godina kasnije, 1981. godine, broj starijih od 10 godina bio je 3.383.159, a nepismenih je bilo 491.044, odnosno 14,5 posto.

U godini 1991., starijih od 10 godina u BiH je bilo 3.697.232, a nepismenih 9,9 posto, odnosno 367.733 osoba.

Iako je stopa nepismenosti u BiH smanjena za više od sedam posto u odnosu na prethodni popis iz 1991. godine, trenutna nepismenost je i 14 puta viša od standarda UNESCO-a, koji smatra da broj nepismenih u jednoj državi ne smije prelaziti 0,2 posto.

Uz to, Bosna i Hercegovina ima i najveću stopu nepismenosti u regiji. U Srbiji je nepismenost oko 1,8 posto, slijedi Crna Gora sa 1,5 posto dok u Hrvatskoj iznosi 0,8 posto.

Na posljednjem popisu stanovništva, prvi put u BiH prikupljeni su i podaci o informatičkoj pismenosti.

Od ukupno 3.180.115 osoba starijih od 10 godina informatički nepismenih bilo je 1.229.972 ili 38,7 posto.

Informatička pismenost nas čini nepismenima?

Naime, informatička pismenost definira se kao sposobnost osobe da obradi tekst, izradi tabele, koristi e-mail i internet, dok se osoba koja ne zna obavljati nijednu od navedenih aktivnosti smatra informatički nepismenom.

Pročitajte još

Pandemija i informatička (ne)pismenost u BiH

No informatička (ne)pismenost, posebice je došla do izražaja u pandemiji koronavirusa, kada su se obrazovni sustavi preokrenuli i prebacili u online svijet.

Osim što veliki broj djece i obrazovnog osoblja nema pristup modernoj tehnologiji, a osnovno obrazovanje bi kao obvezno trebalo biti besplatno, velik broj djece puno bolje 'barata' elektronskim spravama, pa su i sami bili bolji od svojih profesora, a stručnjaci smatraju da će moderne komunikacije utjecati na jačanje funkcionalne pismenosti stanovništva, vrijedi se zapitati kako će to utjecati na osnovnu pismenost.

U korištenju novih tehnologija, čini se naša djeca su još nepismenija u 'osnovnom smislu', jer pišući brze poruke i komentare više se ne koriste velika i mala slova, izostavljaju se interpunkcijski znakovi, a sve više i više se koriste neke nove izmišljene kratice i skraćenice za čije razumijevanje nam treba rječnik.

Međunarodni dan pismenosti

Inače, Međunarodni dan pismenosti obilježava se 8. rujna svake godine, još od davne 1967., a utemeljio ga je UNESCO sa svrhom promicanja čitanja i pismenosti u životu pojedinca i društva u cjelini.

Obilježavanje ovog dana je uvijek iznova prigoda da se javnost podsjeti na važnost pismenosti kao pitanja dostojanstva i ljudskih prava i kako bi se program pismenosti unaprijedio prema pismenijem i održivom društvu.

Od pokretanja obilježavanja Međunarodnog dana pismenosti šezdesetih godina prošlog stoljeća, pa do danas, shvaćanje pojma pismenosti kontinuirano se razvijalo i mijenjalo kako su se mijenjale i društvene, političke, znanstvene, tehničke te druge okolnosti. Osnovno shvaćanje i definiranje pismenosti prvenstveno podrazumijeva vještine u čitanju i pisanju, ponekad i u računanju. Iako se precizna definicija razlikuje od zemlje do zemlje, pismenost je u današnje doba digitalizacije i globalizacije mnogo više od vještine čitanja i pisanja. 

Premda se mnogo učinilo i čini na osvješćivanju problema nepismenosti i iskorjenjivanju iste, nedostatak elementarne pismenosti još uvijek pogađa velik dio svjetskog stanovništva odnosno prema dosadašnjim podacima 773 milijuna odraslih ljudi nemaju te osnovne vještine.