UN tjedan međuvjerskog sklada u svijetu obilježava se svake godine u prvom tjednu veljače. Proglasila ju je Generalna skupština UN rezolucijom A/RES/65/5 donesenom 2010. godine.

Direktorica Centra za kulturno naslijeđe Međunarodnog foruma Bosna (MFB) Amra Hadžimuhamedović kazala je za Fenu da MFB svake godine organizira predavanja, znanstvene konferencije, predstavljanja knjiga, izložbe i koncerte tijekom prvog tjedna veljače, ustrajavajući na misiji da promovira gradnju bosanskohercegovačke budućnosti kao skladnog i jedinstvenog društva, utemeljenog na dijalogu, povjerenju i pomirenju, uz doprinos spoznajama i poštovanju naše društvenog jedinstva i različitosti.

- Program UN tjedna međuvjerskog sklada u svijetu do sada ima prijavljenih 618 različitih manifestacija iz cijelog svijeta za 2021. godinu, od čega su četiri raspravna stola, koja u Bosni i Hercegovini organizira Međunarodni forum Bosna od 2. do 5. veljače - istaknula ona.

Do sada su realizirana tri raspravna stola. Prvi je bio o temi "Religije, solidarnost i ideologije", drugi "Iskazi bosanske pluralnosti u sakralnoj arhitekturi kasnog 19. i 20. stoljeća", a treći "Cyber svijet – obećanja i prijetnje".

Program ovogodišnje sarajevske Sedmice međuvjerskog sklada u svijetu bit će završen četvrtim raspravnim stolom "Društvena moć naslijeđa u građenju i rušenju bosanskog pluralizma", povodom izdavanja knjige "Architecture of Coexistence: Building Pluralism", Berlin: ArchiTangle, 2020, koju je uredila Azra Akšamija.

Govoreći o značaju ove knjige, Hadžimuhamedović navodi da je izdavač zapisao kako je riječ o djelu koje istražuje kako arhitektura može oblikovati slobodnomisleće i inkluzivno društvo, ukazujući na tri međunarodno priznata projekta: Bijela džamija u Visokom u Bosni i Hercegovini (1980.), Muslimansko groblje u Altachu, Austrija (2012.) i Superkilen park u Kopenhagenu, Danska (2011).

U okviru večerašnjeg panela, kojeg moderira Asim Zubčević, bit će organiziran razgovor sa urednicom knjige Azrom Akšamijom, autoricama poglavlja u knjizi koja se odnose na Bosnu i Hercegovinu Amilom Buturović i Amrom Hadžimuhamedović te autorom foto eseja o Bijeloj džamiji u Visokom Veliborom Božovićem.

Autori poglavlja u knjizi su: Azra Akšamija, Mohammad al-Asad, Ali S. Asani, Simon Burtscher-Matis, Amila Buturović, Farrokh Derakhshani, Robert Fabach, Eva Grabherr, Amra Hadžimuhamedović, Tina Gudrun Jensen, Jennifer Mack, Nasser Rabbat, Barbara Steiner, Helen Walasek i Wolfgang Welsch.

Autori foto-eseja su: Velibor Božović, Cemal Emden, Jesper Lambaek i Nikolaus Walter.

Knjiga "Architecture of Coexistence: Building Pluralism" kroz naučne eseje iz različitih polja znanstvenog djelovanja, uporedo s razgovorima s arhitektima i korisnicima tih projekata, omogućava uvid u moć arhitekture da premošćuje kulturne podjele. Arhitektura suživota nudi istinski interdisciplinarni vidik veoma značajne teme za naše vrijeme - "građenje pluralizma", što znači arhitektonsko projektiranje koje osigurava uključivanje različitih kulturnih potreba, običaja i tradicija zasnovano na njihovom poštovanju.