Save the Children organizirao okrugle stolove u Sarajevu i Mostaru: podrška projekta TABLA u procesu reforme obrazovanja

U okviru projekta opšteg obrazovanja TABLA, koji provodi Save The Children uz financijsku podršku Agencije Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj (USAID), održana su dva okrugla stola na temu "Podrška projekta TABLA u procesu reforme obrazovanja".

Na događajima koji su organizirani 27. travnja u Sarajevu, te 28. travnja u Mostaru, okupili su se predstavnici interesnih grupa uključenih u proces reforme obrazovanja, uključujući predstavnike resornih ministarstava, vijeća roditelja, vijeća učenika, obrazovnog kadra, direktora škola i poslovne zajednice.

Među sudionicima su, između ostalih, bili i Naida Hota – Muminović, ministrica predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja KS, Aleksandra Nikolić, ministrica za visoko obrazovanje, nauku i mlade u KS, Sudo Marić, pomoćnik ministra obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HNK/Ž, te Amela Medar, stručna savjetnica u Pedagoškom zavodu HNK/Ž. Kao osnova za konstruktivan dijalog na okruglim stolovima poslužili su zaključci nedavno održane tematske konferencije „Šta zajednica može učiniti za reformu obrazovanja?“.

„Ministarstvo za odgoj i obrazovanje objeručke je prihvatilo sve resurse koji su nam stavljeni na raspolaganje kroz projekt TABLA. S našim partnerima, Save the Children, izradili smo dobar procesni dokument kroz koji nastojimo integrirati naše procese kurikularne reforme, koja u Kantonu Sarajevo traje od 2015. godine, sa svim mogućnostima koje nam se nude u projektu TABLA. Taj procesni dokument predviđa edukaciju i profesionalno usavršavanje naših nastavnika, 700 njih upravo prolazi stručno usavršavanje, kako bi u septembru bili spremni za sve izazove koje će donijeti kurikularna reforma. Ovi nastavnici, s ojačanim kapacitetima, bit će kičma budućih procesa reformske agende u obrazovanju u Kantonu Sarajevo. U suštini, kurikularna reforma kojoj težimo i na kojoj radimo intenzivno, je jedna društvena reforma i trebat će vremena da zaživi. Na tom putu dobrodošli su svi resursi koje možemo iskoristiti kako u pogledu nastavnih materijala, nastavnih sredstava i učila, tako i kroz program stručnog usavršavanja naših prosvjetnih radnika“, kazala je tom prilikom ministrica Hota-Muminović.

Obrazovanje treba biti usmjereno na učenike i poticati razvoj sposobnosti rješavanja problema i vještina 21. stoljeća. Fokus obrazovnog procesa je potrebno usmjeriti na ishode učenja. Ovo su samo neke od tema o kojima su akteri okruglih stolova dali svoje viđenje u cilju otvaranja konstruktivnog dijaloga i skretanja pažnje javnosti na nužnost sistemskog pristupa i zajedničkog djelovanja u procesu unapređenja kvaliteta obrazovnog sistema, te njegovog usklađivanja sa zahtjevima 21. stoljeća.

„Iako se prijelaz s tradicionalnog sustava na suvremeni oblik obrazovanja ne može dogoditi preko noći i trebao se dogoditi postupno, sve promjene koje smo napravili u obrazovanju u posljednjih tridesetak godina su kozmetičke prirode i u biti se ništa nije promijenilo. Činjenica je da smo se u brojnim analizama uvijek pozivali i isticali ono što nije dobro u našem obrazovanju, dok smo sve dobro što smo trebali njegovati i razvijati potpuno zanemarili, pa se s pravom postavlja pitanje jesmo li mi kao društvo zreli za radikalne promjene u obrazovanju. Živimo u društvu koje ne njeguje izvrsnost ni u jednom području, što se odražava i na naš obrazovni sustav i ljude koji u njemu rade. Samo dobro educirani, kvalitetni i zadovoljni učitelji mogu biti nositelji promjena. Kroz cjeloživotno učenje učitelji mogu razvijati ne samo svoje pedagoške i didaktičke kompetencije, nego i kompetencije vezane uz obrazovne promjene, uključujući kritičku analizu i izradu i provedbu kurikuluma, a obrazovne vlasti trebale bi osigurati napredovanje najboljih i vrednovati njihov rad“, kazala je Marija Jurčić, ravnateljica OŠ Ivana Gundulića Mostar.

Doprinos izgradnji kapaciteta nastavnika kroz modoficranje studijskih programa u inicijalnom obrazovanju nastavnika na univerzitetima, te putem obuka za nastavnike i njihovo kontinuirano profesionalno usavršavanje u radu, pruža i projekt TABLA. Nizom aktivnosti ovaj projekt nastavnicima je omogućio stjecanje alata i vještina za korištenje obrazovnih pristupa u skladu sa standardima i praksama u ostalim europskim zemljama. Važna karika u procesu zagovaranja reforme obrazovanja su učenici i studenti, čiji su predstavnici na pomenutim događajima istakli da trebaju i zaslužuju bolje obrazovanje koje će im omogućiti kvalitetne poslove u 21. stoljeću.

„Danas smo, nažalost, svjedoci sve većeg boja odličnih učenika u školama, dok znanje nikad nije bilo lošije. Po tom pitanju, krivca ne možemo tražiti u učenicima, koliko možemo u školama, njihovim sistemima i prosvjetnim radnicima. Mnoge obrazovne ustanove i danas koriste literaturu, staru 25-50 godina, koja nije popraćena praktičnom nastavom koja je ključ kvalitetnog obrazovanja. Samo kombinirani nastavni proces, odnosno primjena teoretskog znanja u praksi, obnovljena nastavna literatura, te opremljeni, suvremeni kabineti mogu biti put progresa jednog obrazovnog i edukacijskog procesa“, kazao je Elvis Šabić, student Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru.

Sudionici okruglih stolova, među kojima su bili i predstavnici poslovnog svijeta, složili su se da svaka ozbiljna reforma obrazovnog procesa treba uvažiti mišljenje i potrebe privatnog sektora, koji može ukazati na vještine i znanja relevantna za suvremeno tržište rada.

„Biti Alijansa, kao udruženje IT kompanija u BiH, kontinuirano doprinosi razvoju informatičkih sposobnosti kod mladih, kako kroz razvoj formalnog, tako i kroz razvoj neformalnog obrazovanja.
Posebno nam je zadovoljstvo vidjeti da su naše aktivnosti prepoznali i brojni predstavnici privrede, javne uprave i međunarodnih organizacija, te da se sve više zajedničkim djelovanjem okrećemo sistemskim reformama u ovoj oblasti. Obrazovanje je temelj razvoja ne samo IT industrije, već i cjelokupne privrede u BIH, te je kao takvo jedan od fokusa djelovanja Biti Alijanse“, kazao je Damir Maglajlić, izvršni direktor ovog udruženja.

S obzirom na to da partnerski odnos porodice i škole, kao najvažnijih faktora za razvoj djeteta, predstavlja čvrste temelje za izgradnju povoljnih ishoda za svako dijete, značajan doprinos unapređenju obrazovanja mogu i trebaju dati i roditelji kroz učešće u aktivnostima planiranja nastavnih programa i ciljeva, te boljom suradnjom i komunikacijom sa školom.

„Roditelji, kao neizostavna zainteresirana strana u procesu reforme obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini, kao ishod iste žele uspostavljanje usklađenog i učinkovitog sistema odgoja i obrazovanja kroz cjelovite sadržajne i strukturne promjene. Smatramo da je jedan od primarnih ciljeva ovakve reforme omogućavanje roditeljima da budu više uključeni u proces obrazovanja svoje djece, kao i da mogu jasno iskazivati svoja očekivanja. Veoma važnim smatramo da reforma treba obuhvatiti objektivnije ocjenjivanje i vrednovanje znanja, kao i češće povratne informacije o postignućima djece u procesu učenja. Kao zajednički cilj vidimo kvalitetno obrazovanje koje će omogućiti svoj djeci da razviju odgovarajući lični potencijal i kompetencije, kritičko razmišljanje, samopouzdanje, kao i odgovornost prema društvu i zajednici u kojoj žive“, izjavila je Lejla Beridan, predsjednica Vijeća roditelja OŠ “Safvet Beg Bašagić” iz Sarajeva.