Manifestacija "Šimićevi susreti", koja se ove godine održava po 63. put, završena je u petak. Okupila je brojne književnike, pjesnike i poštovatelje lika i djela Antuna Branka Šimića.
Struka i književni kritičari Šimića svrstavaju među najveće bosanskohercegovačke pjesnike, a njegova ostavština i danas živi kroz niz obilježja, od spomenika u Mostaru i obrazovnih institucija do književne nagrade koja nosi njegovo ime. Tradicija Šimićevih susreta traje gotovo sedam desetljeća.
"Održavanje sjećanja na jednog koji je najveći. Makar ga tako kritičari svrstavaju. Od 1964. godine, po svjedočenju velikog drugog pjesnika Dragutina Tadijanovića, prvi put je postavljena bista u rodnom mjestu ispred škole i crkve u kojoj se mali Antun krstio. Od tada do danas Šimićevi susreti putuju po mjestima gdje je živio, gdje se školovao i imao određene životne puteve", rekao je Ljubo Grizelj, predsjednik Organizacijskog odbora manifestacije.
Šimić je rođen u Drinovcima, a snažan trag ostavio je u Mostaru, gdje je stekao svoje obrazovanje.
"Nama je na čast i ponos što se rodio u Hercegovini. Da je on naš, da s ponosom kažemo da je naš i da je zaslužio respektabilno mjesto među Hrvatima, a već odavno za njega se zna izvan područja hrvatskog jezika", istaknuo je Ivan Baković, predsjednik Društva hrvatskih književnika za BHRT.
Program ovogodišnje manifestacije započeo je misom i izložbom, nastavljen recitalom učenika osnovnih škola, a završava svečanom akademijom u Grudama te susretima književnika s učenicima osnovnih i srednjih škola.