U Mostaru predstavljena "Islamska arhitektura i umjetnost u Hrvatskoj"

Promocija knjige "Islamska arhitektura i umjetnost u Hrvatskoj" održana je u petak, 7. lipnja u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru, javlja Anadolu Agency (AA).

U knjizi je obrađena gotovo nepoznata, a vrlo vrijedna islamska baština u Hrvatskoj koju su autori cjelovito istražili i interpretirali, kako u povijesnome sloju osmanskih spomenika 16. i 17. stoljeća, tako i u sloju moderne i suvremene islamske arhitekture 20. i 21. stoljeća.

Promotori knjige profesori s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Zlatko Karač i Alen Žunić kažu kako je za njih promocija u Mostaru, koji je izuzetno bogat osmanskom arhitekturom, jako značajna.

"Knjiga je nastala kao jedan veliki istraživački projekt koji se bavi islamskom povijesnom i suvremenom baštinom u Hrvatskoj. Željeli smo doći i u ove krajeve gdje je osmanska baština jedan dominantniji i bogatiji sloj nego kod nas, da pokažemo što je značio jedan integralni povijesni prostor u vrijeme osmanske vladavine. Tada su svi naši krajevi činili jedan kulturni krug, jednu civilizaciju ne samo jednu religiju, nego jedan umjetnički korpus koji su u sličnim oblicima širio duboko na Zapad, upravo do hrvatskih krajeva koji su bili tema našeg istraživanja", pojasnio je profesor s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Zlatko Karač za Anadolu Agency (AA) .

U knjizi je, kako naglašava, obrađena u ravnopravnoj mjeri povijesna baštinu 16. i 17. stoljeća svega što je sačuvano, od džamija do ponekog hamama, turbeta, jednog hana, do muzejskih predmeta koji su umjetnička produkcija u tekstilu, keramici, staklu, do oružja koje je zaostalo u orijentalnim zbirkama.

Pionirska istraživanja osmanske baštine u Hrvatskoj on je započeo prije dva desetljeća, a intenzivan rad na knjizi započeo je prije desetak godina kada je uključio i tadašnjeg studenta Alena Žunića, koji je sada docent na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.

On je radio istraživanje suvremenog perioda osmanske arhitekture, odnosno 20. i 21. stoljeće.

"Prije tri ili četiri godine uspjeli smo kompletirati građu i od tada do danas radili smo na završavanju knjige", kazao je Žunić za Anadolu Agency (AA).

Govoreći o povijesnoj arhitekturi osmanskog vremena, on ističe da je ona rasuta posvuda.

"Tri osmanske džamije su na tri različita kraja Hrvatske. Jedna je u Slavoniji u Đakovu, druga u Dalmatinskoj zagori u Drnišu, a treću su pronašli u zaleđu Splita na Klisu", pojašnjavaju autori za Anadolu Agency.

Uz navedeno, kako ističu, jedan hamam nalazi se Srijemu, u Iloku, jedino turbe koje je još sačuvano također je u Iloku, a jedan veliki kompleks Naškuića han nalazi se Vranji na Jadranu, u zaleđu Biograda, a kula fortifikacija najviše je po Lici, tako da u cijeloj Hrvatskoj ima izuzetnih vrednota osmanskog perioda o kojima, kako smatraju, treba širu javnost upoznati

Da je dugogodišnje istraživanje ukoričeno u knjigu izazvalo veliki interes šire javnosti svjedoči činjenica da je knjiga odmah po objavi polučila međunarodni uspjeh osvojivši Nagradu 'Ranko Radović' za najbolje teorijsko djelo o arhitekturi i gradu u 2018. godini.