FOTO i VIDEO | Žužul u Mostaru predstavio "drugu stranu rata"

Miomir Žužul izjavio je u Mostaru kako se tijekom mirovnih pregovora razgovaralo o gotovo svim mogućim modelima budućnosti Bosne i Hercegovine, uključujući tri entiteta, kantonalnu podjelu, pa čak i raspad države, dok se, prema njegovim riječima, ''nikada nije razgovaralo o unitarnoj Bosni i Hercegovini''.

Žužul je to kazao u četvrtak na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, gdje je predstavljena njegova knjiga ''Dayton: Diplomacija – druga strana rata'', posvećena pregovorima koji su prethodili završetku rata i sklapanju Daytonskog mirovnog sporazuma.

''Kroz cijele pregovore razgovaralo se o svim varijantama, da budem vrlo otvoren, i o raspadu Bosne i Hercegovine. Nisu to gurali Hrvati, ali neki drugi jesu. Razgovaralo se i o tri entiteta i o kantonalnoj podjeli. Nikada se nije razgovaralo o tome da postoji unitarna Bosna i Hercegovina'', rekao je Žužul.

Naglasio je kako knjiga donosi njegovo svjedočanstvo o događajima u kojima je neposredno sudjelovao.

''Ono što piše u knjizi, to je tako bilo. Interpretacije koje ja dajem su moje interpretacije, ali činjenice su takve'', kazao je.

Govoreći o današnjem ustroju BiH, Žužul je rekao kako je legitimno razgovarati i o trećem entitetu ili nekom drugom modelu, pod uvjetom da se do rješenja dolazi dogovorom.

''Tko kaže da je nelegitimno pregovarati o trećem entitetu ili bilo kojoj drugoj soluciji, naprosto izmišlja. Legitimno je među ljudima pregovarati o svemu. Loše je ratovati'', rekao je.

Žužul smatra i da trenutačno postoji ''pozitivan momentum'' za Bosnu i Hercegovinu, posebice kada je riječ o njezinu približavanju NATO-u i Europskoj uniji. Pritom je naglasio ulogu Hrvata u BiH i Republike Hrvatske.

''Tko u BiH ne shvaća da nema puta prema NATO-u i prema EU bez vodstva i podrške Hrvata i podrške Republike Hrvatske, taj se ili pravi da ništa ne razumije ili stvarno ništa ne razumije'', poručio je.

O knjizi je govorio i bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić, koji je Žužula opisao kao važnog sudionika pregovaračke ekipe u Daytonu, ali i procesa koji je prethodio Washingtonskom sporazumu.

Granić se prisjetio večeri 19. siječnja 1994. godine, kada su on i Žužul, tada hrvatski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima u Ženevi, razgovarali s posebnim izaslanikom američkog predsjednika Billa Clintona Charlesom Redmanom.

''Tada smo predstavili model kako mislimo da se najprije treba završiti rat Hrvata i Bošnjaka. Te noći dogovoreno je da Charles Redman izvijesti predsjednika Clintona, da mi izvijestimo predsjednika Tuđmana, a Amerikanci razgovaraju s predsjednikom Izetbegovićem. Tada je dogovoreno da se ide u pregovore koji su završili Washingtonskim sporazumom'', kazao je Granić.

Govoreći o današnjoj BiH, Granić je istaknuo kako smatra važnim da Hrvati sami biraju svoga člana Predsjedništva te je promjenu Izbornog zakona izdvojio kao jedan od prvih zadataka nove vlasti.

''Jedan od prvih koraka nove vlasti treba biti promjena Izbornog zakona, europski put, reforme i vladavina prava. To je ono u čemu će Bosna i Hercegovina imati najsnažniju podršku Hrvatske, posebno hrvatske Vlade'', rekao je Granić.

Dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Goran Brkić kazao je kako je promocija dio programa obilježavanja 50. obljetnice Fakulteta, istaknuvši kako je riječ o knjizi koja može biti zanimljiva i znanstvenoj i široj javnosti.

Uz Miomira Žužula i Matu Granića, knjigu su predstavili prof. dr. sc. Ante Žužul, predsjednik Upravnog odbora Školske knjige, prof. dr. sc. Marko Babić, generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru, bivši hrvatski veleposlanik u BiH Darinko Bago te Vitomir Miles Raguž, bivši veleposlanik BiH pri Europskoj uniji i NATO-u.