Žužul: Nije točno da su tri entiteta protiv BiH

Bivši hrvatski ministar vanjskih poslova i sudionik mirovnih pregovora u Daytonu, Miomir Žužul, gostovao je u Dnevniku PLUS RTV Herceg-Bosne. Istaknuo je kako Daytonskim sporazumom nije predviđeno da jedan narod drugome bira političke predstavnike te upozorio da takva praksa ugrožava stabilnost BiH.

Žužul je ocijenio da se vidi novi američki pristup prema BiH, uz potrebu za unutarnjim dogovorom triju konstitutivnih naroda.

Promjena pristupa 

Na pitanje o zaokretu američke politike prema Bosni i Hercegovini, Žužul je potvrdio da do promjene pristupa zaista dolazi.

"Dolazi do zaokreta i nekoliko je elemenata", rekao je, pojašnjavajući da govor američke veleposlanice pri Ujedinjenim narodima nije bio slučajan, već pripremljen i promišljen.

Prema njegovim riječima, iz tog govora, ali i drugih diplomatskih aktivnosti, može se zaključiti kako se Sjedinjene Američke Države "nakon više od dvadeset godina ponovno aktivno uključuju u implementaciju Daytona, odnosno u Bosnu i Hercegovinu".

Objasnio je da, iako je veleposlanica kazala da se Amerika neće miješati u smislu nametanja rješenja, "očito se već miješaju i već su se umiješali". Posebno je izdvojio promjenu pristupa prema Republici Srpskoj, ističući kako SAD sada smatra da "s njima treba razgovarati jer su jedan od dva entiteta i jedan od tri konstitutivna naroda", a ne da ih se a priori isključuje iz političkih procesa.

Žužul je također naveo da je u američkom istupu izraženo nezadovoljstvo radom Ureda visokog predstavnika.

"Ono što vam ja mogu reći, iza kulisa su se čak vodili razgovori da se raspusti Ured visokog predstavnika odmah, da se traži ostavka visokog predstavnika", otkrio je, dodavši da je na kraju postignut kompromis između američke i njemačke diplomacije.

Uređenje odnosa 

"Mogli ste primijetiti da se po prvi put visoki predstavnik nije izravno obratio Vijeću sigurnosti", rekao je Žužul, tumačeći to kao znak novih diplomatskih odnosa i redefiniranja uloga međunarodnih aktera u BiH.

Prema njegovim riječima, novi okvir politike prema BiH temelji se na dvije ključne činjenice: da BiH ostaje država unutar svojih priznatih granica te da unutar tih granica postoje tri konstitutivna naroda koji moraju međusobno urediti odnose.

"Hoće li to biti dva entiteta, tri entiteta, deset kantona, to sada nije rečeno, ali ta priča je ponovno otvorena", rekao je Žužul.

Bivši šef hrvatske diplomacije ocijenio je kako se američka administracija pod vodstvom predsjednika Donalda Trumpa vraća izvornim načelima Daytonskog mirovnog sporazuma.

"Sve što je sada izrečeno jest, vratimo se izvornom, vratimo se onome što je bilo dobro iz Daytona, ali nađimo način da ta država može funkcionirati unutar postavljenih okvira", rekao je. Ti okviri, kako je pojasnio, znače očuvanje cjelovitosti Bosne i Hercegovine, ali i uređenje odnosa triju konstitutivnih naroda na temelju jednakopravnosti.

Tri konstitutivna naroda

"Nitko nema pravo na izdvajanje, ali država mora funkcionirati tako da tri konstitutivna naroda reguliraju odnose među sobom", naglasio je, dodajući kako u praksi to danas nije slučaj.

Kazao je i da, iako Dayton predviđa jednakopravnost svih, "Srbi imaju najviše prava, Hrvati najmanje, a ni Bošnjaci nisu zadovoljni postojećom situacijom".

Upozorio je da u BiH postoje dvije skupine koje su s razlogom nezadovoljne te treća, Republika Srpska, koja mora prihvatiti realnost da je dio Bosne i Hercegovine.

Svoje snove o odvajanju moraju zaboraviti, jer to nitko u međunarodnoj zajednici neće prihvatiti", poručio je, istaknuvši da poruka američke diplomacije nije prijeteća, već uključiva "vi ste dio Bosne i Hercegovine, prihvaćamo vas i očekujemo da sudjelujete u rješenjima, ali bez mijenjanja granica".

Na pitanje je li Daytonskim sporazumom predviđeno da jedan narod drugome bira političke predstavnike, Žužul je bio jasan:

"To ne samo da nije predviđeno, to je apsolutno u suprotnosti i s duhom i s jezikom Daytonskog sporazuma".

Podsjetio je kako Dayton počiva na dvije temeljne paradigme – postojanju tri konstitutivna naroda s jednakim pravima.

"Ne možete imati jednaka prava kada u najvažnijem tijelu jedan narod zapravo nema nikakva prava, jer Hrvati trenutačno ne mogu izabrati svog predstavnika", istaknuo je.

Vrijeme za zatvaranje OHR-a

Žužul je ocijenio da je vrijeme za zatvaranje Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini odavno trebalo doći, ali da taj proces mora biti vođen postupno i odgovorno.

"To je trebalo već davno napraviti, ali ne tako da se sada provode koraci koji bi mogli dodatno uzburkati duhove ili ugroziti situaciju, nego kroz normalan i konstruktivan dijalog", rekao je.

Istaknuo je kako nije vidio izjavu bivšeg visokog predstavnika Wolfganga Petritscha, ali da se slaže s njegovim stajalištem da Europska unija treba imati važnu ulogu u tom procesu, ali...

"Međutim, budimo realni; bez Sjedinjenih Američkih Država ne bi bilo Daytona, ne bi bilo zaustavljanja rata i ne znamo kako bi sve završilo", kazao je Žužul.

Naglasio je kako se ni danas ne može govoriti o isključivanju SAD-a iz procesa u Bosni i Hercegovini.

Političari produbljuju jaz 

Govoreći o mogućnosti razgovora o unutarnjem preustroju Bosne i Hercegovine, rekao je kako to smatra neophodnim.

"To ne treba nitko nametati, to je naprosto činjenično stanje", istaknuo je.

Kazao je kako pokušaji dijela bošnjačkih političara da Federaciju pretvore u unitarnu državu nisu uspjeli.

"To je nemoguće i bazirano je na pogrešnoj hipotezi da je unitarno demokratskije od federalnog. To je apsurdna teza. Unitarno bi dovelo do majorizacije jednog naroda na štetu drugog i još bi više produbilo postojeći jaz između dva entiteta", rekao je.

Po njegovu mišljenju, taj jaz treba prevladati kroz dogovor triju konstitutivnih naroda.

"Koje će rješenje pronaći, to ne znam, ali kategorički tvrdim da nije točno da su tri entiteta ili kantonalna podjela protiv Bosne i Hercegovine. Na temelju kojeg argumenta bi to netko mogao tvrditi?", upitao je.

Način očuvanja BiH 

"Tri četvrtine pregovora u Daytonu vodile su se upravo o tome; hoće li biti tri republike, kantoni ili neki drugi model. Nitko tada nije rekao da je to način razbijanja Bosne i Hercegovine. Ja osobno mislim da je to način očuvanja BiH", kazao je Žužul.

Dodao je kako ne želi nametati svoje mišljenje jer promatra situaciju sa strane, ali smatra da se tri naroda moraju dogovoriti.

"Ako itko misli da može srušiti poziciju tri konstitutivna naroda, to znači rušenje Bosne i Hercegovine", poručio je.

"Tri konstitutivna naroda su konstitutivna jer su tu stoljećima, jer je to zemlja koja pripada svakome od njih, koja ima svoju povijest, religiju, običaje i politiku. Oni moraju pronaći zajednički interes, a svijet im u tome može i treba pomoći, ali ne tako da uzurpira njihov suverenitet", istaknuo je.

Zaključio je da se dogovor između naroda mora dogoditi jer je to jedini način da Bosna i Hercegovina postane funkcionalna i stabilna država.

Položaj Hrvata u BiH 

Na pitanje o aktualnom položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i ulozi Hrvatske u međunarodnom kontekstu, Žužul je istaknuo kako je trenutak za djelovanje ponovno kritičan te da se propušta prilika za snažnije zastupanje hrvatskih interesa.

"Nažalost, Hrvate iz Bosne i Hercegovine barem u Americi, a i šire, zapravo ne predstavlja nitko. Veleposlanik u Washingtonu ne govori u dogovoru s hrvatskim vodstvom, a predstavnik BiH u Ujedinjenim narodima otvoreno nastupa protiv Hrvata i čak proziva Republiku Hrvatsku na diplomatski krajnje neprimjeren način", kazao je.

Upozorio je kako su Hrvati u međunarodnim institucijama slabo zastupljeni te da bi se Zagreb trebao snažnije angažirati.

"Zagreb se nalazi u nezgodnoj situaciji zbog stalnih interpretacija da je riječ o miješanju u unutarnje poslove BiH. No, Hrvatska nikada nije rušila Bosnu i Hercegovinu, već joj je pomogla da se obrani i ostvari kao država", rekao je Žužul, podsjetivši da Hrvatska kao supotpisnica Daytonskog sporazuma ima pravo i obvezu sudjelovati u procesima u BiH, uključujući i zaštitu Hrvata u toj zemlji.

Istaknuo je da je europski put BiH neraskidivo povezan s Hrvatskom.

"Ako Bosna i Hercegovina ide prema Europskoj uniji, a ja vjerujem da ide, postoji samo jedan put, a to je put preko Hrvatske, kroz prijateljstvo i partnerstvo s Hrvatskom", rekao je Žužul, podsjetivši i na Washingtonski sporazum koji je imao i nikada realiziran dio o konfederaciji Hrvatske i BiH.