U 91 godini Šefkija Pozdarac promovirao knjigu "Iz Cazinske krajine"

U Bošnjačkom Institutu danas je promovirana knjiga "Iz Cazinske krajine" dipl.ing.arh. Šefkije Pozderca o kojoj su govorili promotori dipl. ing.arh. Smail Kličić, akademik Muhamed Filipović i Ibrahim Nadarević.

"Po svom sadržaju knjiga je veoma šarolika. Pored povijesnih, ona donosi sadržaje o društvenom životu u minulom razdoblju prije 40, 50 godina u toj mikro zajednici, koja se zove Cazinska krajina", kazao je Kličić.

Također, navodi, da knjiga govori o običajima, kulturi, višeženstvu, susjedskim odnosima, te da je autor jedan dio knjige posvetio i nekim likovima iz Drugog svjetskog rata zato što je i sam bio učesnik tog rata.

U 91 godini Pozderac je s velikim žarom pisao ovo djelo u želji da ne propusti ništa što je smatrao da bi bilo od značaja. Zato, naglašava Kličić, i sam naslov "Iz Cazinske krajine" stvara okvir za ubacivanje sadržaja razne tematike.

"Drago mi je što je napisao knjigu o Cazinu, jer ako mi nešto o sebi ne kažemo neće nam niko o nama reći, a o Krajini se ima šta reći. To je zasebna sociološka, psihološka, kulturna i tradicijska sredina u kojoj je život specifičan uvjetovan činjenicom da su ti ljudi živjeli na granici, da su neprestano bili u obrambenim ratovima i da su oni odbranili i sačuvali Bosnu u velikoj mjeri", rekao je akademik Muhamed Filipović.

Osim toga, dodaje, razvili su mentalitet i način mišljenja, koji se razlikuje od našega.

"Oni su vrlo fini, uljudni, mekani, povjerljivi osim ako ih čovjek ne podcijeni i ne uvrijedi. Onda postanu po život opasni i to se iz njihove historije može iščitavati", tvrdi Filipović.

S obzirom da je Pozderac arhitekta, "Iz Cazinske krajine", ističe, ne može se smatrati naučnim, nego kompilatornim djelom.

Zato autor nije mogao da ne spomene kulturne spomenike iz raznih povijesnih razdoblja.

"Važno je da se ipak počinje raditi na stvaranju takvih djela jer na kraju krajeva morat će i nauke nešto reći o tome, a ne da karakter određenih sredina definira politika, a da mi gledamo na Krajinu s obzirom na Fikreta Abdića, a ne na cijelu povijest i značaj tog dijela naše zemlje. Pogotovo, neke osobe koje je vladavina ovog ekstremnog islamističkoga načina mišljenja potpuno zanemarila, kao što je Hamdija Pozderac. On je jedan od najvećih ličnosti naše novije povijesti“, istaknuo je Filipović.

Zato će se, zaključio je, mnoge stvari morati popravljati u tumačenju naše povijesti i ocjeni značenja određenih ličnosti, pa i krajeva.