Terorist u knjižarama!

''Nakon što se pripovjedač, ogorčeni novinar u doba kada su novine i novinarstvo na izdisaju, spletom okolnosti zatekne pri izručenju nekog ISIL-ovca matičnoj zemlji, Bosni i Hercegovini, otkriva da se upravo iz srca terora vratio njegov poznanik iz djetinjstva Mirza Kasumović'',  napisao je Kruno Lokotar, urednik novog romana Emira Imamovića Pirkea ''Terorist'', koji će u hrvatskim knjižarama biti u prodaji od 26. ožujka, a nakon čega dolazi pred čitatelje i u BiH.

Pročitajte još

Odabrane knjige: I kolumnist Bljeska među najboljim naslovima ovog stoljeća

Riječ je o petom Imamovićevom romanu, koji je, kako navodi Lokotar, fikcijska publicistika nastala na zasadama novog žurnalizma, hibridni žanr koji obuhvaća više i prodire dublje, jer uzima najpogodnije od književnosti i novinarstva za rudarski posao prodiranja u svijet i svijest ISIL-ovca i ubojice.

Od HOS-a do ISIL-a

''Premda ga se sjeća tek iz onih godina u kojima su se njihovi životi odvijali jedan pored drugog, a i to jedva, zainteresira se za slučaj, jer kako je uopće moguće da netko rođen u Jugoslaviji, u doba kasnog socijalizma, završi kao islamski fundamentalist i to nakon što je svoj put kroz balkanske ratove započeo u odori HOS-a? Što se to moralo dogoditi s njim, s društvom, je li ta transformacija uvijek moguća ili se radi o čudesnom nizu događaja koji neke ljude pretvaraju u statiste za zadatkom u povijesnim trenucima?'', piše urednik Lokotar.

Pitali smo Imamovića koliko se fikcija u romanu podudara s nekim stvarnim likovima i je li Kasumović jedan od 24-orice kojem je Tužiteljstvo u BiH presudilo za ratovanje na stranim ratištima?

'''Terorist'' je fikcija u nefikcijskom okviru. Dakle, Alija Izetbegović, Slobodan Milošević, Gojko Šušak ili Abu Bakhr al-Bagdadi su, fakat, likovi iz naše prošlosti i nedavno preminule takozvane Islamske države. Dva centralna lika iz knjige, uz još neke, bitnije više za priču i glavne junake  nego za kontekst u koji sam smjestio radnju, su fikcijski. Naravno, da bi se doimali stvarnim, moraju i imati osobine živih ljudi, a njih nisam izmišljao nego sam od raznog svijeta i raznih sudbina uzimao po nešto i sklapao mozaike. Dakle, Mirza Kasumović o kojem ja pišem nikada nije postojao i ne postoji. Koliko mi je poznato. Samim time i nije među ova dvadeset i četiri osuđena pripadnika terorističke organizacije'', kaže Imamović za Bljesak.info na kojem petkom objavljuje kolumne.  

Duga, teška i tužna priča

Na konstataciju da su svi njegovi romani prilično ''filmični'' te da je svaki od njih je izvrsna podloga za scenarij neke naše bh zbilje, Imamović kaže kako je ''duga, teška i tužna priča'' s pripremama ekranizacije nekog njegovog romana.

''Dakle, ja sam prvo počeo pisati nekakve skice za scenarij koji je u film trebao pretvoriti beogradski režiser Radivoje Andrić. Mi nismo imali producenta, dakle nikoga da nas tjera na rad, što je iskoristio moj urednik Kruno Lokotar da me navede na pisanje prvog romana. Deset godina kasnije smo Radivoje i ja, nakon što se  knjiga lijepo naživjela, sjeli i napisali scenarij po motivima romana 'Jel neko vidio djevojčice, kurve, ratne zločince'. Naša tadašnja producentica, obzirom da je iz Hrvatske, prijavila je projekat HAVC-u. Poslije nekoliko odbijenica za koje bi se, kada je čovjek dobre volje, moglo reći da su bile s razlogom, došla je jedna iskrena. Pisalo je da je scenario dobar, rediteljska razrada isto, da to može biti gledana komedija, samo što, eto, hrvatska kinematografija nema potrebe za takvim filmom! Dakle, scenario postoji i kiseli se... Također, sa Srđanom Dragojevićem sa pričao o nekoj mogućnosti da on ekranizira 'Tajnu doline piramida', ali nismo odmakli dalje od tih par razgovora. No, ako ima zainteresiranih da kupe scenario za 'Djevojčice' sa cijelim pratećim paketom ili plate prava za knjige za koje misle da mogu biti ekranizirane, mogu me naći preko Bljeska. Oni što očekuju da ja uložim neki rad i trud, a oni kovertu u kojoj će slati tekst na razne konkurse, pa ako prođe - prođe, neka me ne traže'', rekao je Imamović.

Rekao je kako ga ne zanima hoće li Terorist nekome zasmetati u BiH, u zemlji u kojoj sve svima smeta kao i ''ubada'' li opet tamo gdje boli kao što je to bio slučaj s romanom o piramidama.

''Oni kojima je povrijeđen ponos time što sam lijepo, svojim riječima, napisao da u Visokom i cijeloj BiH nema nikakvih piramida, niti ih je bilo, me ne zanimaju. Jednak je moj odnos i prema onima koji ne misle kako je prihvatanje mudžahedina bilo ogromna greška i ne vjeruju kako među tim ratnicima iz uvoza nije bilo onih što su, krijući se iza želje da pomognu bosanskim muslimanima u njihovom preživljavanju, imali sasvim druge namjere. Ja ne pišem da se dodvorim, već što volim i što mi to omogućava pristup beskrajnom prostoru slobode'', kaže Imamović. 

Snaga Pirkeovog pripovijedanja

Lokotar navodi kako ''Terorist'' iz književnosti crpi, između ostalog, snagu pripovijedanja, onako kako to Pirke već čini – precizno, duhovito, gotovo aforistično i lucidno – a dijalozima koji se čuju razvija karaktere i njihove drame.

''Publicistički studiozno se pak fokusira na istragu, kontekstualizira, esejizira, argumentira i citira. Je li to dovoljno da se dokuči Mirza Kasumović u kojem se demonsko sudara i izmjenjuje s tragičnim, koji je pritvorena otvorena prijetnja društvu, čovjeku, čitatelju i – ne, nije glup, niti je bez osjećaja, to nikako'', napisao je Lokotar.

Inače, Emir Imamović Pirke, dugogodišnji je novinar i suradnik nekih od najznačajnijih medija u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Bivši je urednik za kulturu i glavni i odgovorni urednik magazina Dani iz Sarajeva. Piše za tjednik Express, portale Forum.tm i Bljesak.info, te magazin Start BiH.

Objavio je prije ''Terorista'' četiri romana: ''Jel neko vidio djevojčice, kurve ratne zločince'', ''Tajna Doline piramida'', ''Treće poluvrijeme'' i ''Vršenje dužnosti''. Piše za televiziju, kazalište i film.

Jedan je od pokretača i direktor Festivala alternative i ljevice Šibenik (FALIŠ). Član programskog odbora Sajma knjiga i autora u Puli i stalni suradnik književnog dijela West Herzegowina Festa u Širokom Brijegu. Rođen je u Tuzli 1973. godine, živio u Sarajevu, stanuje u Šibeniku.