Strip sve popularniji među djecom i mladima

U mnoštvu brzog internet sadržaja strip polako trasira put prema djeci i omladini, tvrde izdavači i autori ovog nekada veoma popularnog medija.

Kažu da i strip kada se pojavio roditelji su upozoravali djecu na njegovu vrijednost koja je, smatrali su, ispod razine knjige. Kao i za sve što je novo.

Neočekivani povratak 

To naravno tadašnjoj djeci nije smetalo, voljeli su ga i njeguju ga i dan danas. Jedan od tih ljubitelja je i urednik strip izdavačke kuće Agarthi Comics Almir Šehalić koji je za Fenu govorio o stripu, sjajnoj prošlosti i budućnosti koja postoji, u svojoj striparnici na Baščaršiji u Sarajevu.

Na njegovo zadovoljstvo ova grafička novela ima tendenciju da stoji rame uz rame sa brzim sadržajem društvenih mreža kakvi su storiji i rilsi, iako se to u ovom trenutku čini nemogućom misijom.

"Možda to zvuči pretenciozno, ali jedno je sigurno da se strip vraća među djecu i mlade. Za to su, vjerojatno, 'krive' mange", ističe Šehalić pojašnjavajući da su mange ustvari japanski stripovi, koji junake iz crtanih filmova donose u formi crteža.

Pročitajte još

Crtač stripa koji je zaslužan za izraz 'žuto novinarstvo'

Za tim su, naglašava, djeca poludila. Uz novu publiku svakako računa i na generaciju koja je odrasla čitajući stripove i nikada ih nije ostavila.

Njegovom pozitivnom stavu prema budućnosti stripa u prilog ide i istraživanje koje je proveo prije otvaranja striparnice polovinom 2012. godine, ali i činjenica da postoje više od desetljeća. 

"Ljubav je postojala, ali morali smo provjeriti i tržište. Postojalo je i zato smo počeli", rekao je Šehalić te dodaje da je striparnica zamišljena kao mjesto druženja, promocije i čitanja stripova.

Licencirani stripovi 

Govoreći o stripovima koje nude kaže da su to uglavnom licencni stripovi iz svijeta. Domaći autori crtaju, ali za svjetske izdavače jer je profitabilnije.

"Domaći izdavači nisu u mogućnosti da produciraju stripove, niti da angažiraju domaće crtače jer je preskupo i u konačnici taj proizvod nije profitabilan. Nama se više isplati otkupiti prava našeg autora od stranog izdavača i objaviti preveden strip na naš jezik te ga na taj način dovesti domaćoj publici", istaknuo je Šehalić.

Sarajevski autor stripova Berin Tuzlić također kaže da strip ima budućnost. Države okruženja idu korak ispred, ali smatra da ih stižemo.

"Publike ima sasvim dovoljno. Ono što bih naveo kao prednost je razvijenost digitalnog stripa. Imate vrhunske izdavače koji nude aplikacije preko kojih se može čitati slika po slika ili tabla po tabla. Novim generacijama koje su saznale za strip to je postalo jako privlačno", navodi Tuzlić.

Poručio je da je razvojem tehnologije strip dostigao novi nivo.

Umjetnik pojašnjava da je strip ''deveta umjetnost'', da se smatra jednom od najvažnijih umjetnosti za razvoj komunikacijskih vještina te da je definiran ilustrativnom informacijom u jednom kvadratu.

Strip je kronološki slijed slika međusobno povezanih radnjom. Dolazi od američkog naziva Comic Strip što u doslovnom prijevodu znači komična traka.

Njegovo postojanje povezano je s pojavom masovnih medija. U početku egzistira kao dodatna zabava za čitatelje novina, ali ubrzo postaje neovisni medij.