Promovirane dvije knjige o značaju kulturne baštine

U okviru kulturne manifestacije ''Mostarsko ljeto 2021'' u Narodnoj biblioteci Mostar je upriličena promocija knjiga: ''Baštinske studije: Od moderne do postdigitalne kulture'' te ''Biblioteka i grad: studije iz teorije i prakse urbanog bibliotekarstva'' autorice Lejle Kodrić Zaimović.

''Posebno mi je drago da se sve odvija na manifestaciji koja je stara preko 40 godina, dakle koja ima status u kulturnoj, akademskoj i duhovnoj zajednici BiH. Jako mi je drago da se sve odvija u ambijentu Narodne biblioteke Mostar zbog toga što su i tematski knjige koje promoviramo večeras vezane za instituciju biblioteka i muzeja i zbog toga što se dobar dio knjige “Biblioteka i grad” referira i na Hercegovinu i na Mostar. Referira se na osmanski urbanizam i na činjenicu da su prve naše bh. biblioteke kao institucije nastale upravo u okviru osmanskog urbanizma, a Mostar, Počitelj, Stolac, te gradovi istočne Hercegovine najljepši su primjer tog odnosa između osmanskog urbanizma i nastanka biblioteka. I dalje od tog konteksta osmanskog vremena nastavila sam pratiti odnose grada i biblioteke sve do suvremenosti, sve do onoga što nazivamo danas pametnim gradovima i pametnim bibliotekama, sve vrijeme se prisjećajući i referirajući recimo na Karađoz-begovu biblioteku u Mostaru, na zadužbine, nešto vakufe Derviš paše Bajezidagića, Arif paše Rizvanbegovića itd.

Odnos biblioteke i grada važan

Danas također se potvrđuje da je odnos biblioteke i grada ostao trajno važan. Danas govorimo o pametnim gradovima i u njima dijelimo pametne biblioteke. Zvuči možda kao neka floskula, biblioteka je oduvijek bila ''pametna''. Radi se zapravo o jednom novom konceptu biblioteke, koji uvodi digitalno usluživanje korisnika, koji je “user friendly” kako bi se to novijim žargonom kazalo, tako da sam ne samo analizirala historijske odnose između kulturnih ustanova i urbanih sredina, nego sam nastojala predložiti i modele njihovog suvremenog poslovanja u okviru onoga što nazivamo pametnim gradovima odnosno pametnim arhivima, bibliotekama i muzejima'', istaknula je autorica.

Promotorica prof.dr. Senada Dizdar istakla je kako su ova djela izuzetno značajna, zbog toga što se po prvi put na prostoru BiH govori na jedan potpuno drugačiji način o baštinskim institucijama, o baštinskom sektoru i o kulturnoj baštini koja je doživjela velike transformacije, zahvaljujući informacijsko- komunikacijskim tehnologijama.

''Svi dosadašnji tradicionalni servisi, načini komuniciranja, svega onoga što je baština u svom elementarnom smislu koju mi oduvijek vežemo za memorijske, pohranjivačke institucije dobiva vrlo važan značaj u smislu da ne samo da ona baštini našu prošlost nego i komunicira sa budućnošću. Ove knjige upravo govore o značaju kulturne baštine za BiH, za prostore, vrijeme i ljude kome su namijenjeni i nešto što je za nas izuzetno važno zagovaraju novi pristup u obrazovanju vezano za očuvanje baštinskog sektora” istakla je Dizdar.

Nastavak manifestacije

Knjige je izdala Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH.

Ismet Ovčina, direktor ove ustanove istakao je kako je zanimljivo da su dvije mostarske baštinske institucije organizirale promociju knjiga koje upravo govore o baštini.

''Vjerujemo da će dobro doći prije svega studentskoj populaciji, ali i čitavoj akademskoj zajednici BiH, posebno u oblasti bibliotekarstva i informacijskih znanosti.

Recenzije respektibilnih recenzenata govore o značaju ove dvije knjige'', istaknuo je Ovčina.

''Mostarsko ljeto'' se nastavlja u srijedu 30.06.2021. u Pozorištu lutaka Mostara, gdje je u 19 sati na repertoaru predstava Zijaha Sokolovića ''Dječak koji je sanjao more''.