Prije 35 godina poginuo je Ćamil Sijarić, pripovjedač magičnoga realizma

Bosanskohercegovački književnik Ćamil Sijarić na današnji je dan prije 35 godina, 6. prosinca 1989. stradao u prometnoj nesreći u Sarajevu.

Rođen je u Šipovicama, Sandžak, 18. prosinca 1913. godine, a osnovnu školu je završio u Godijevu kod Bijelog Polja. Potom od 1927. do 1935. godine pohađao Veliku medresu kralja Aleksandra u Skoplju iz koje je istjeran zbog političkih aktivnosti.

Školovanje je nastavio u Vranju i u tamošnjoj gimnaziji maturirao 1936. godine, a diplomirao na Pravnom fakultetu u Beogradu 1940. Radio je kao sudski činovnik u Sarajevu, Mostaru, Bosanskoj Gradiški i Banjoj Luci, a od 1947. bio je urednik u književnoj redakciji Radio Sarajeva.

Njegove pripovijetke (Ram-Bulja, 1953; Zelen prsten na vodi, 1957; Naša snaha i mi momci, 1962; Sablja, 1969; Na putu putnici, 1969; Kad djevojka spava, to je kao da mirišu jabuke, 1973; Francuski pamuk, 1980; Rimski prsten, 1985) i romani (Bihorci, 1956; Kuću kućom čine lastavice, 1962; Mojkovačka bitka, 1968; Konak, 1971; Carska vojska, 1976; Raška zemlja Rascija, 1979) tematski su vezane uz zavičajnu sredinu.

Davno je umro naš bubnjadžija

Noću –
Kad tišina groblje pokrije,
Kad vjetrovi ne huje,
Može da se čuje
Kako bubnjadžija mrtvima
U bubanj bije.
Tad kao da niko ni umro nije.
Tad razdaljina između njih pod
Zemljom i nas gore
Veća nije
Od dvije
Palice bubnjadžije

U središtu im je orijentalna duhovnost i senzibilnost sandžačkih Bošnjaka, a odlikuju se pripovjednim postupcima magičnoga realizma. Ćamil Sijarić spada u red najznačajnijih bošnjačkih pisaca.

Pisac Zuvdija Hodžić je za njega rekao da je imao nevjerojatan dar usmenog kazivanja i da bi svaku svoju pripovijetku prvo ispričao, a tek onda zapisao. 

Pročitajte još

Izbor: Pisci koji su rođeni ili umrli na današnji dan

Pisao je i putopise (Zapisi o gradovima, 1970; Herceg-Bosno i tvoji gradovi, 1986), a objavljene su mu i pjesničke zbirke Lirika (1988) i Koliba na nebu (1990).

Djela su mu prevedena na albanski, bugarski, estonski, engleski, francuski, njemački, mađarski, turski, poljski i ruski jezik.

Redoviti član Akademije nauka i umjetnosti BiH bio je od 1972. Bio je član i Crnogorske akademije znanosti i umjetnosti (CANU).

Zaboravio sam ljubavne riječi

Zaboravio sam ljubavne riječi
Koje sam ti onda šaptao.
Ali pamtim kako bi list
Odozgo s grane
Na tebe,
Na mene,
Pao.
Neću otići na ono mjesto.
Mogao bi list sa grane da pane
Kao i prije –
A tebe tu nije,
Ni mene.