"Priče iz davnine" u stripu

U povodu 150. obljetnice rođenja hrvatske književnice Ivane Brlić-Mažuranić cjelovito strip izdanje knjige "Priče iz davnine", za koje je scenarij napisao je Davor Špišić, a crteže izradio Tomislav Košta, objavio je Stripforum.

Scenarist Špišić ističe kako su iz knjige davninaških priča, prizvani iz mita i opet rođeni u neobuzdanoj mašti Ivane Brlić Mažuranić, jednoga dana pred njega iskočili Kosjenka, Regoč, Malik Tintilinić, Potjeh, Stribor, Neva Nevičica, Palunko, Rutvica, Jaglenac, Toporko…

Prostranstva iluzije

Uz njih sam, naglasio je, dobio izobilje avantura - mačevalačkih dvoboja i opsada zamkova, plovidbi po dalekim oceanima i pećina s blagom, zatočenih princeza i ognjenih zmajeva, čarobnjaka s okultnim moćima i vitezova dostojnih blještavog Grala.

Ocijenio je kako je Ivana Brlić Mažuranić sagradila prostranstva iluzije posve ravnopravna svijetu Tolkienove sage "Gospodar prstenova" ili megauspješne ikoničke serije "Igra prijestolja".

Na modelu mračnih i uzbudljivih iskona slavenske mitologije Brlić-Mažuranić otkrivala je i trasirala puteve u izvanvremenske dimenzije, napominje Špišić i dodaje su njezini senzori bili izuzetno osjetljivi na sva brutalna naličja svijeta neosjetljivog prema slabima i prezrenima.

Smatra kako "Priče iz davnine" prije svega nedvosmisleno razobličuju neuništivo vjekovno zlo koje se uporno obnavlja u novim mutacijama i hrani se ljudskim oportunizmom, kukavštinom i najnižim animalnim porivima. Isto tako, dodao je, na pijedestal uzdižu svaku klicu žilave dobrote i ljubavi koje su ipak najsnažnije pokretačke sile svijeta. S moćnom moralnom energijom bajke Ivane Brlić Mažuranić izvrgavaju ruglu i odgovorno optužuju svako bahaćenje moćnika, njihovu ogrezlu neosjetljivost na ljude kojima nezasluženo vladaju, napomenuo je.

Zlostavljane i hrabe žene

Brlić-Mažuranić, naglasio je, progovara o zlostavljanim i hrabrim ženama, disfunkcionalnim obiteljima, bratoubilačkim sukobima, poniženjima starih u ime kulta mladosti, luzerima i društvenim izopćenicima, kratkotrajnim pohlepama i dugotrajnim ranama na ljudskim emocijama.

Tama koju je Ivana nadahnuto rudarila, svjetluca u "Pričama iz davnine" poput crnih bisera, ocijenio je i dodao kako je nepresušnom bajkovitošću uspjela razobličiti brojne traume koje nas i danas prate pa je zato tako gorko suvremena.

U stripu su priče: Kako je Potjeh tražio istinu, Ribar Palunko i njegova žena, Regoč i Kosjenka, Šuma Striborova, Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica, Lutonjica Toporko i devet župančića, Sunce djever i Neva Nevičica te Jagor, prenosi Hina.