Predstavljena monografija vjerskih objekata: Nevesinje nikad nije bilo hrvatska ili srpska zemlja

Monografija vjerskih objekata, pregled vakufa i biografski podaci nevesinjske uleme pod nazivom 'Zlatno polje', autora Hasana Eminovića, promovirana je u utorak navečer u Mostaru, u okviru programa 43. manifestacije 'Dani mevluda i zikra' i u povodu obilježavanja Dana džamija. 

Monografiju su promovirali mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović, goraždanski muftija Remzija ef. Pitić i prof. dr. Senadin Lavić. 

Knjiga je rezultat dugogodišnjeg istraživanja te kontinuiranog novinskog izvještavanja o obnovi porušenih džamija, mesdžida i mekteba u Nevesinju. 

 ''Naš prostor se u brojnim epohama našao pred stvarnošću ratova čije su posljedice za naš narod bile strahovito teške. Nažalost, pisana riječ nije pratila te strašne udese stradanja bogate baština koju su naši preci stvarali stoljećima na prostoru Hercegovine. Stoga nam se ovaj rukopis čini dragocjenim kao trajni zapis koji pokušava sabrati na jedno mjesto segmente materijalne i duhovne kulture Bošnjaka Nevesinja, a koji se odnose na vjerske objekte, džamije, mektebe, hareme vakufske objekte i posebno na vjersku inteligenciju“, istaknuo je mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović. 

 Prof. dr. Senadin Lavić kazao je kako se u posljednje vrijeme prečesto krivotvore povijesne činjenice i da se teritorij Hercegovine neopravdano svojata, naglasivši kako je Nevesinje staro područje te da to nikada nije bila hrvatska ili srpska zemlja. 

''Međutim, 2018. godine na sve strane možete čitati da je Nevesinje stari srpski grad, da je Trebinje stari srpski grad. Mi smo sve vrijeme šutjeli i došli smo u situaciju da zahvaljujemo ljudima poput Hasana Eminovića koji se bore da dokažu da mi nismo tu nikakvi azijati, nikakav otomanski ostatak, već da odavde izviremo i da pripadamo ovom prostoru, da je naša specifičnost da smo prihvatili islam kao vjeru'',  rekao je Lavić.    

Za monografiju 'Zlatno Polje' goraždanski muftija Remzija ef. Pitić kazao je kako se radi o neobično vrijednom djelu koje bi trebalo poslužiti svim drugim sredinama kao pokazni primjer na koji se način trebaju raditi monografije o vjerskim objektima. 

''Ova knjiga je samo otvaranje prozora kroz koji ćemo pokušati dalje graditi kulturu sjećanja '', naglasio je Pitić. 

Zahvalivši se svima koji su mu pomogli na prikupljanju podataka i na pripremanju knjige, Eminović je rekao kako knjigu ne smatra svojom već knjigom svih Bošnjaka Nevesinja i donatora koji su ga, čineći dobra djela i napore na obnovi porušenih džamija, zapravo, zadužili da njihova imena otrgne od zaborava.