Predstavljena knjiga ''Ilićke priče'' Anite Martinac
U sportskoj dvorani Osnovne škole u ilićima predstavljen je povijesni roman "Ilićke priče" autorice Anite Martinac, inače rođene u Ilićima.
Mjesto predstavljanja knjige odabrano je kako bi se dala važnost Ilićima obzirom da je radnja ovog romana usmjerena na događaje koji su se u tom mostarskom naselju dogodili u proteklom stoljeću.
Roman donosi bogatu povijesnu naraciju, lirske opise mjesta i osoba, te posebno ističe šest zaboravljenih književnika iz Ilića, čiji je doprinos hrvatskoj književnosti bio nepravedno prešućen. U knjizi se, između ostalog, spominje i tragični događaj poznat kao Krvavi Uskrs u Ilićima.
''Prije devet godina zabilježila sam prvo svjedočanstvo preživjelih, tada mi je sugovornica bila Ana Nikolić, sestra pjesnika Ive Kljaje. Tada joj je bilo 96 godina, a ovih dana ona slavi 105. rođendan i jako mi je drago da je dočekala objavljivanje ove knjige.
U mom opusu je dosta povijesnih tema i bilo je vrijeme da se pozabavim Ilićima, jer su moje rodno mjesto. U razgovoru sa svjedocima, konsultujući arhiv, otkrila sam mnogo značjnih osoba koje smo zapostavili. Tu prvenstveno mislim na šest pjesnika, književnika iz Ilića, koji su iza sebe ostavili zavidno djelo.
Na neki način sam kroz ovo djelo lirski oživjela i njih, protkala njihove stihove kroz prozni tekst i baš birala one pjesme koje su opjevale ljepotu Ilića'', odgovorila je Anita Martinac na naše pitanje kako se odlučila za pisanje ovakve knjige.
Za potrebe nastanka romana autorica je morala obaviti opsežno istraživanje, obzirom na minula vremena i žive svjedoke kojih je sve manje.
''Važni su mi bili izvori koje sam pronašla u Zagrebu, u časopisima u kojima su objavljivali pjesnici iz Ilića. Bili su dosta poznati, i žao mi je što smo ih mi zapustili. Naravno, kopala sam po župnim arhivima, po knjigama umrlih, sve što mi je moglo pomoći.
U fusnotama sam dodala neke činjenice vezane za austrougarsku, pa kada pričam na primjer o česmi, u fusnoti navodim kada je vodovod prošao kroz Iliće, odnosno od vrela prema Mostaru, zatim koje su to ilićke starosjedilačke obitelji, o groblju Smrčenjaci itd.
Posebno mi je bilo zanimljivo kada sam otkrila da je na vrelu Radobolje bila osnovna škola, gdje su djeca prvo učila njemački jezik jer je učiteljica bila iz Beča'' kazala je Martinac.
Danijel Vidović, ravnatelj Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača naglasio je da Anita dosta vremena provodi u Kosači, i to ne samo kao književnica već i kao kreatorka raznih drugih sadržaja i programa.
''Zato smo joj se odlučili odužiti i pružiti potporu u tehničkom aspektu promocije. Mislim da je Anita mnoge stvari koje je prekrio zaborav iznijela na svjetlost, i da njen rad može poslužiti kao dobra osnova za neka znanstvena istraživanja, jer je njen roman imao interdisciplinarni pristup cijeloj povijesnoj tematici oko mikrolokacije u Ilićima'', kazao je Vidović.
Goran Bošnjak koji je također učestvovao kao sugovornik na promociji rekao je da mu ovaj roman znači mnogo, s obzirom da je i sam dosta istraživao o povijesti Ilića i grada Mostara.
''Anita je ovim romanom dosta toga popunila, jer ovo nije samo književno djelo već i povjesno, obzirom da se poziva na fusnote i određene povijesne činjenice. Također Anita se dotiče zaboravljenih Iličkih pjesnika, suvremenika Šimiću i Šantiću, austrougarskog perioda, iličkih žrtava iz 1941. godine, pa sve do današnjih dana'', rekao je Bošnjak.
U glazbenom dijelu programa sudjelovale su Eva Martinac, Monika Haubrich, Marija Haubrich i Gloria Mihić.
