Postani ljetni 'najčitatelj' Narodne knjižnice HNŽ-a

Priče su nezamjenjiv dio svakog odrastanja djeteta te imaju mnogostruku ulogu u formiranju osobnosti i razvoju svih aspekata djeteta. Donosimo 5 važnih razloga zbog kojih je djeci potrebno čitati

Slušanje priča ima posebnu ulogu u dječjem životu. Priče su nezamjenjiv dio svakog odrastanja te imaju mnogostruku ulogu u formiranju osobnosti i razvoju svih aspekata djeteta.

Zašto je važno djeci čitati i pričati priče, ranije je za Hoću knjigu portal govorila profesorica hrvatskog jezika Tatjana Barat.

''Čitanje ili pričanje priča iznimno je važno za stvaranje obostrane komunikacije između roditelja i djeteta. U trenutku kada dijete sluša bilo čitanje ili pričanje priče, što su dva različita pojma, osjeća povezanost s osobom koja mu čita. Odjeća se zaštićeno i posvećeno je isključivo svijetu likova i priče'', govori Tatjana Barat koja navodi pet vrlo važnih prednosti čitanja i pričanja priča.

Razvoj komunikacije

Kao što je spomenuto u uvodu, slušanje je prva jezična aktivnost s kojom se djeca susreću, mnogo prije nego što su naučili govoriti. Upravo putem slušanja priča dijete obogaćuje svoj rječnik i stvara vezu između glasova i značenja riječi. Kada sluša roditeljev glas, dijete uči kako se pojedina riječ treba izreći i što ona označava. Osim toga, redovitim slušanjem priča djetetu sve više u podsvijest ulazi određeni rječnik. Primjerice, ako mu se često čitaju priče vezane uz godišnja doba, dijete će s vremenom vrlo lako prepoznati koje su radnje vezane uz koje doba. Tako će biti potaknuto i samo govoriti o njima i kada knjiga ne bude na vidiku.

Razumijevanje osjećaja

Edukativne slikovnice i priče vrlo često govore i o osjećajima koji su sastavni dio dječjeg života. Redovito su njima iskazani osnovni ljudski osjećaji poput sreće ili tuge, a putem likova djetetu je lakše razumjeti ih. Kada se usredotoči na određenog lika koji proživljava razdoblja tuge, dijete se neće osjećati kao da je ono samo izloženo, nego će o osjećajima slušati putem dogodovština likova. Lakše mu je nakon čitanja razgovarati o tome što je, primjerice, lik doživio u vrtiću, nego ono samo. No to će mu pomoći da se s vremenom i samo otvori i lakše razumije i izražava svoje osjećaje.

Razvijanje usredotočenosti na neku radnju

Svako čitanje ili pričanje priče traje određeni vremenski period (no nije preporučljivo više od 10 do 15 munuta u komadu), što od djeteta zahtijeva učenje usredotočenosti na određenu radnju. Tijekom slušanja priče dijete će naučiti kako biti prisutno i kako zaista čuti priču, bez da se pritom igra igračkama, gnjavi kućnog ljubimca ili nešto treće. Dakako, proces učenja će potrajati, no upravo će mu to u kasnijem djetinjstvu pomoći u razvijanju usredotočenosti na bilo koju radnju, kako u školi, tako i izvan nje.

Poticanje kritičkog mišljenja

Dijete od najranije dobi treba učiti kritičkom mišljenju. Priče su odličan način na koji se to može postići putem razgovora o pročitanom tekstu. Nakon svakog čitanja ili pričanja priče potrebno je s djetetom razgovarati o njezinom sadržaju i o postupcima likova. Pritom je važno postavljati mu pitanja otvorenog tipa, odnosno ona koja na sebe traže odgovor koji nadilazi jednostavnu potvrdu ili negaciju.

Poticanje mašte

U konačnici, slušanje priča snažno potiče razvijanje dječje mašte. Likovi u pričama i bajkama u sebi imaju dozu fantastičnosti, što će dijete potaknuti da i samo istražuje granice mogućeg. Osim toga, nakon slušanja priče djetetu možete ponuditi i druge aktivnosti koje će od njega nužno zahtijevati korištenje mašte i moždanih stanica. Primjerice, možete mu zadati da nacrta određeni lik iz priče, da razmisli o tome kako bi promijenilo kraj priče ili dodalo novi lik u nju ili pak ga možete potaknuti i da za ostatak obitelji pripremi pravu malu dramatizaciju priče, odnosno igrokaz na temelju priče.