Petar Kočić, nadareni književnik i pobunjeni Srbin

Na današnji dan prije 110 godina, 27. kolovoza 1916. preminuo je književnik i političar Petar Kočić.

Kočić je rođen 29. lipnja 1877. godine u Stričićima na planini Manjači pokraj Banja Luke.

Osnovnu školu je pohađao u manastiru Gomjenica gdje mu je otac, zaredivši se kao udovac, bio iguman. Gimnaziju je počeo učiti u Sarajevu, isključen je zbog nedoličnog ponašanja iz trećeg razreda te školovanje završava u Beogradu.

Filozofiju je studirao u Beču, a godine 1904. je došao u Srbiju da bi potom kratko vrijeme bio učitelj u Skoplju. Poslije dvije godine se preselio u Sarajevo, kao činovnik "Prosvete", ali je ubrzo otpušten zbog sudjelovanja u radničkom štrajku i protjeran u Banju Luku.

Uoči aneksije Bosne i Hercegovine od Austro-Ugarske, Kočić pokreće list "Otadžbinu" u Banjoj Luci i stvara svoju političku grupu koja je propagirala borbu protiv Austrije i ostataka feudalnog ropstva.

Kao nacionalni i socijalni revolucionar, Kočić je bio vrlo omiljen u narodnim masama i kod napredne omladine pa je izabran i za poslanika austrougarskog provincijskog Bosanskog sabora u Sarajevu. Vidjevši u njemu protivnika države, državni organi su ga često uhićivali i kazneno gonili.

Uoči Prvog svjetskog rata na njemu su primjećeni znaci duševnog rastrojstva te je doveden u Beograd na liječenje. Umro je u beogradskoj duševnoj bolnici za vrijeme okupacije.

U Bosni, tada provinciji Austro-Ugarske, na Kočića se gledalo kao na jednog od najsmjelijih poticatelja srpskog narodnog ponosa i propovjedača društvene pravde.

Kočić je napisao tri zbirke pripovjedaka, a zapažene su "S planine i ispod planine" i "Jauci sa Zmijanja" te dvije političko-socijalne satire: "Jazavac pred sudom" (kazališni komad) i "Sudanija" (dijalog).

U Zagrebu mu izlazi druga knjiga "S planine i ispod planine". Po njegovom djelu "Jazavac pred sudom" 1988. godine je snimljen istoimeni jugoslavenski film u režiji Arse Miloševića. Satiričko kazalište Kerempuh je prije domovinskog rata nosilo ima Jazavac.

Odbor akademika Srpske akademije znanosti i umjetnosti ga je 1993. godine uvrstio među sto najznačajnijih Srba.

Kočićevu propovijetku "Grob slatke duše" možete pročitati OVDJE