Osim ove, nema druge biblioteke u državi gdje slijepe osobe mogu naći sebi građu

Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u BiH jedinstvena je institucija te vrste u BiH koja ove godine obilježava 45 godina rada i postojanja.

U tom periodu svakodnevno je ispunjavala svoju misiju, osigurala je i distribuirala slijepim i slabovidnim osobama knjige u njima prihvatljivim tehnikama.

Kako je i izjavi za Fenu rekao direktor te institucije Sakib Pleh, "njena jedinstvenost je sasvim jasna - nema druge biblioteke u državi gdje slijepe osobe mogu naći sebi željenu građu".

Piše: Adriana Domazet

Biblioteka danas raspolaže knjižnim fondom od 27.241 bibliotečkih jedinica koje koristi 1.270 slijepih širom svijeta.

''U 45 godina rada, biblioteka je postigla najbolje rezultate, pored isturenih odjeljenja naše biblioteke u Bihaću, Tuzli, Zenici, Travniku, Goraždu, Gradačcu i Mostaru, kojima smo dopunili knjižni fond sa po 100 naslova, također smo sa po 100 naslova otvorili kutke za slijepe osobe u Narodnoj biblioteci Užice, Narodnoj bilioteci „Filip Višnjić" Bijeljina, Narodnoj biblioteci Novi Grad - Bosanski Novi, dok je od Knjižnice slijepih iz Zagreba radi zadovoljavanja kulturnih potreba Hrvata otkupljeno 100 naslova'', kazao je Pleh.

Direktor Bilbioteke je sudjelovao na regionalnoj konferenciji koja je održana na Zlatiboru od 23. do 26. studenog gdje je predstavio Biblioteku kao primjer dobre prakse u regiji, te na panel diskusiji "Stanje u regiji (Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina)" govorio o dostignutom nivou asistivne tehnologije u BiH.

Pojasnio je da asistivne tehnologije i pomagala omogućuju slijepim osobama koje ih koriste veći stupanj neovisnosti i samostalnosti, bogatiji i aktivniji život.

''Pod asistivnim tehnologijama podrazumijeva se svaki proizvod, dio opreme ili sustava bez obzira na to da li se upotrebljava u izvornom obliku, modificiranom ili prilagođenom, koji se koristi da bi se povećale ili poboljšale funkcionalne mogućnosti slijepih osoba'', istaknuo je.

U Biblioteci za slijepe i slabovidne osobe imaju mogućnost posuditi bibliotečku građu u tri dostupne tehnike - Brajevo pismo, audio-digitalna tehnika i uvećani tisak.

''Sve se mora osigurati, a najprije materijal na uvećanom tisku. Podrazumijeva se da imate i suvremeno opremljen tonski studio, a ova Biblioteka ima dva najsuvremenije opremljena studija zahvaljujući opremi koju smo dobili donacijom iz Švedske'', kaže direktor, navodeći kako ta dva studija svakodnevno posjećuju glumci, spikeri, volonteri koji žele da svoju toplu boju glasa podare slijepim osobama.

Tijekom godine se u Biblioteci upisuju želje korisnika koji prijave šta bi željeli da im se snimi, pa Stručni savjet Biblioteke vođen njihovim željama napravi izdavački plan od 100 naslova tijekom godine. 

U tom se planu obavezno mora naći lektira za osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, domaća i svjetska književnost, beletristika, odnosno sve ono što imaju druge biblioteke na crnom tisku ovdje se snima u nekoliko tehnika.

Osim izdavaštva, a za potrebe svojih korisnika, Biblioteka godišnje otkupi stotinu naslova iz Knjižnice slijepih iz Zagreba, a knjige su razmjenjivali i s bibliotekom u Novom Sadu.

Žene u Biblioteci, priča direktor, najčešće traže ljubavne romane, a muškarci krimi romane. 

Bitno je da ovdje mogu naći sve ono što njih zanima, govori direktor, navodeći da se vodi računa da svih 1.237 korisnika Biblioteke može pronaći nešto za sebe.

Fond Biblioteke ne koriste samo korisnici iz BiH, već i bh. dijaspora širom svijeta. 

Biblioteka za slijepe i slabovidne osobe jedina je biblioteka koja pruža usluge svojim korisnicima bez ikakve naknade - nema ni upisnine niti članarine.

Kao i preostalih sedam institucija kulture od državnog značaja, ni Biblioteci za slijepe i slabovidne osobe BiH još nije riješen pravni status, pa time ni redovan izvor financiranja.

Unatoč tome, Biblioteka posluje pozitivno i to najviše zahvaljujući zalaganju svojih zaposlenika koji apliciraju na razne projekte, a Biblioteci velikodušno pomaže i određeni broj donatora.

Za one koji ne mogu doći u Biblioteku ili koji nemaju nekoga da im preuzme knjige, dva puta tjedno Bibliobus dolazi na njihovu adresu i dostavlja im knjige. Bez obzira na to što se broj takvih korisnika povećava, Bibliobus ne pravi iznimke i knjige dostavlja svima. 

Biblioteka je osnovana 7. prosinca 1972. godine Odlukom Republičkog odbora Saveza slijepih BiH, a od 6. ožujka 1995. Ukazom o proglašenju Zakona o biblioteci za slijepa i slabovidna lica u RBiH, koju je potpisao prvi predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović, ta biblioteka djeluje kao javna ustanova u oblasti kulture od značaja za državu BiH.