Objavljena nova zbirka pjesama Luka Paljetka
Novu zbirku pjesama akademika Luka Paljetka "Opći pojmovi", u kojoj se nižu nerimovani pravilni četrnaesterci, objavila je splitska nakladna kuća Bošković.
Zbirka "Opći pojmovi" sastavljena je od 81 pjesme, a u pogovoru je književnik Miljenko Jergović napisao da se jedan za drugim nižu savršeno pravilni četrnaesterci, bez rime, jer bi, smatra, rima u Općim pojmovima djelovala umjetno i ceremonijalno.
Pjesme kao dnevnik
Paljetak pjesme piše kao dnevnik u kojem, napominje autor pogovora, nisu zapisani njegovi poslovi, sitni dnevni rituali, cijena zeleni na tržnici, kao što to biva u dnevnicima, nego je u njemu život, sadašnji i prošli, u kojemu je sve, pa i patnja i žalost, pretočeno u stih.
Ocjenjuje kako je Paljetkov stih lak. Što je pjesnik iskusniji to je više lakoće u tom pristajanju riječi na ritam poezije, dodao je Jergović.
Osim što je sav u pravilnim dvostrukim heptametrima, kao da su oni njegovo prirodno stanje, jezik Luka Paljetka pripada nekoj tek malo izmaknutoj svakodnevici, tvrdi i dodaje da je svijet njegove poezije oduvijek zahvaćao ono što je sitno i sasvim obično, pa i trivijalno.
Ritam njegova života
Luko se, smatra Jergović, umije rugati, onako kako se već odavna pjesnici ne rugaju, ali se, suprotno Palmotiću i Marinu Držiću, najčešće naruga sebi. Pogotovu otkako se spletom ponekad tužnih životnih okolnosti ritam njegova života promijenio, a pogled na svijet se pounutrio i sve više sveo na pogled u samoga sebe i na sve mile i drage koji negdje unutra žive, napomenuo je autor pogovora.
Zbirka "Opći pojmovi" su, kao i nekoliko prethodnih njegovih knjiga, na neki čudan način dijaristička knjiga, dodao je Jergović, ocijenivši da je Paljetak genij nemoguće pjesničke slike, koja je tako djetinja, a tako geteovska.
Akademik Luko Paljetak rođen je u Dubrovniku 1943. a diplomirao je kroatistiku te engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zadru, gdje je radio kao redatelj i dramaturg u Kazalištu lutaka, a zatim kao asistent na katedrama za noviju hrvatsku književnost i za svjetsku književnost Filozofskog fakulteta. Bio je jedan od urednika Zadarske revije.
Doktorirao je 1992. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 1997. postaje redoviti član HAZU.
Dopisni je član Slovenske akademije znanosti in umetnosti (SAZU), redoviti član Slavenske akademije za književnost i umjetnost u Varni u Bugarskoj, prvi inozemni član Akademije ruske književnosti (ARS) u Moskvi, član Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti (Academie Européenne) Leonardo da Vinci sa sjedištem u Antibesu u Francuskoj.
Od 2023. počasni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za Bosnu i Hercegovinu.
