Objavljena knjiga Dušana Muse o Hercegovačkom ustanku
U izdanju izdavačke kuće Rabic Sarajevo ovih dana objavljena je osma knjiga novinara i pisca iz Ljubuškog Dušana Muse "Hercegovački ustanak 1875. - 1878. - akteri, istine i zablude".
U knjizi su obrađene teme u razdoblju od prvih upada osmanskih postrojbi na teritorij današnje Bosne i Hercegovine, 1386. godine, pa sve do prvih godina Prvog svjetskog rata, koje je bilo vrlo turbulentno razdoblje za narod BiH.
"Ono što se posebno zaboravlja je činjenica da je osmanlijama trebalo 96 godina da stvore srednjovjekovnu bosansku državu. Samim tim otpada teza 'Bosna šaptom pade', za koju se ne zna kome je i zašto služila, ali očito nije bila u svrhu povijesnih istina", kazao je Musa u razgovoru za Fenu.
Po njegovim riječima, svojom knjigom želio je razriješiti neke dvojbe i povijesne neistine o Hercegovačkom ustanku.
Musa je kazao kako su neki povjesničari u svojim djelima relativizirati sam početak Ustanka, iako je, kako kaže Musa, nedvojbeno prva ustanička puška pukla u Dračevu kraj Čapljine, 19. lipnja 1875. godine.
"Na čelu ustanka bio je svećenik iz Ravnog don Ivan Musić, koji je kasnije uz potporu crnogorskog kneza Nikole dobio titulu donjohercegovačkog vojvode, pod čijim su se zapovjedništvom uz katolike borili i pravoslavni ustanici", istaknuo je Musa.
Ustanici su se borili tri godine, nakon čega je Berlinskim kongresom današnja BiH, odlukom velikih sila, povjerena na upravu Austro-Ugarskoj.
"Vođa katolika u Hercegovačkom ustanku don Ivan Musić bio je jedan od onih koji se nisu slagali s konceptom vlasti kojeg je imalo Osmansko carstvo, a slično tome zadržala i austrougarska vlast. Nezadovoljan odnosom novih vlasti prema njemu, Musić je 1880. godine emigrirao u Crnu Goru, odakle odlazi u Srbiju, gdje i umire 1888. godine", kazao je Musa.
U drugom, najopsežnijem dijelu knjige, Muse detaljno obrađuje Hercegovački ustanak od borbi koje su počele u čapljinskom kraju preko ustanka na području Nevesinja i istočne Hercegovine.
"U trećem dijelu knjige, kroz sudbine dvojice biskupa, hercegovačkog fra Anđela Kraljevića i bosanskog fra Paškala Vujičića, obradio sam to ustaničko razdoblje iz kojeg se vidi sva dvoličnost austrougarskih vlasti koje su u svemu gledale samo svoj interes dok im je narod, pa i katolici, bio na margini", kazao je Musa.
