Nobelova nagrada za književnost: Tko će naslijediti Dylana?

Švedska akademija u četvrtak će objaviti ime dobitnika Nobelove nagrade za književnost i tada će se doznati tko će naslijediti prošlogodišnjega laureata Boba Dylana - hoće li to biti Talijan Claudio Magris, Kenijac Kenyan Ngugi wa Thiong'o, Kanađanka Margaret Atwood, Sirijac Adonis, ili možda "vječni favoriti" Philip Roth, Amos Oz i Haruki Murakami.

"Švedska akademija odlučila je objaviti ime laureata Nobelove nagrade u četvrtak, 5. listopada u 13 sati", objavljeno je kratko na njezinoj internetskoj stranici.

Tada će osamnaestorica članova Akademije koji odlučuju o dobitniku moći okrenuti novu stranicu nakon prošlogodišnje odluke da nagradu dodijele prvom glazbeniku u povijesti, Bobu Dylanu.

Kako predviđaju književni krugovi, ovogodišnji će izbor, za razliku od prošlogodišnjega koji je izazvao mnoge polemike, ipak biti "općeprihvaćen".

"Akademija je zapravo vrlo diskretno društvo i ove godine ne trebamo očekivati senzaciju", tvrdi književni kritičar Svenska Dagbladeta Clemens Poellinger.

Popis mogućih dobitnika vrlo je dugačak, a i ove godine spominju se Amerikanac Don DeLillo, Kanađanka Margaret Atwood, Sirijac Adonis, Japanac Haruki Murakami i Kenijac Ngugi Wa Thiong'o.

Njima se može dodati i Kineza Yan Liankea, Izraelce Amosa Oza i Davida Grossmanna, Talijana Claudija Magrisa, Albanca Ismaila Kadaréa i Francuza Michela Houellebecqa, no laureat bi mogao biti i netko nepoznat širokoj javnosti.

"Ono što se dogodilo prošle godine, doista je bilo posebno. Vjerujem da će ove godine dobitnik nagrade biti romanopisac ili pisac eseja, muškarac podrijetlom iz Europe. Potpuna suprotnost Bobu Dylanu", prognozira Björn Wiman, urednik kulturne rubrike Dagens Nyhetera.

Portugalac Antonio Lobo Antunes i Albanac Ismail Kadaré imaju, tvrdi, dobre izglede. Baš kao i Margaret Atwood čiji je roman "Sluškinjina priča" nedavno uspješno adaptiran za televiziju ili Ngugi wa Thiong'o.

Akademija svake godine u veljači utvrdi popis svih predloženih kandidata, a zatim u svibnju izbor suzi na pet o kojima članovi Akademije raspravljaju tijekom ljeta te nakon toga odabiru laureata.

U skladu s duhom oporuke Alfreda Nobela, dobitnik mora biti osoba "koja se bavi univerzalnim pitanjima, netko tko nas sve potiče na razmišljanje", objašnjava urednica Elisabeth Grate.

Među 113 dosad nagrađenih samo je 14 žena, no Wiman smatra da to ne znači da će ove godine biti nagrađena žena. Iako Švedska akademija rado podsjeća da ne uzima u obzir ni podrijetlo ni spol, Poellinger ipak tvrdi da će "ove godine Nobelova nagrada otići muškarcu, u dobi od 70 do 80 godina koji piše opsežne romane",

Vlasnik velike stockholmske knjižare Hedengrens Nicklas Björkholm na najistaknutije mjesto u izlogu stavio je knjige Španjolca Javiera Mariasa, Amerikanaca Joan Didion i Dona DeLilla, Poljakinje Olge Tokarczuk i Izraelca Davida Grossmanna. Njegov je favorit korejski pjesnik Ko Un car i tvrdi da je "došlo vrijeme za pisca s ne-anglofonog područja i iz Azije".

Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se od 1901. godine, a prvi je dobitnik bio francuski pjesnik i filozof Sully Prudhomme.

Oko dodjele Nobelove nagrade za književnost često su se razvijale polemike, no mišljenje javnosti posebno su podijelila dvojica laureata: prošlogodišnji dobitnik Bob Dylan i talijanski dramaturg i glumac Dario Fo, koji je nagrađen 1997.

Sporna je bila i dodjela 1974. godine, kada su nagradu dobili članovi odbora za dodjelu nagrade, Šveđani Eyvind Johnson i Harry Martinson, a te su godine, primjerice, bili nominirani i Graham Greene, Saul Bellow i Vladimir Nabokov.

Francuski filozof Jean-Paul Sartre odbio je nagradu 1964., i do danas ostao jedini koji je to učinio.

Nobelova nagrada nije zaobišla Amerikance Faulknera, Hemingway i Steinbeck, Nijemce Manna, Boella i Grassa, Francuze Gidea, Camusa i Le Clézioa. Nisu zaboravljeni ni Kipling, Beckett i Garcia Marquez.

"Općenito se može reći da članovi odbora nisu napravili mnogo pogrešaka: među 109 laureata nalazi se četrdesetak velikih imena", rekao je 2012. povjesničar François Comba.

No i na popisu "nedobitnika" ima mnogo uglednih imena poput Conrada, Strindberga, Joycea, Rilkea, Prousta, Valéryja, Borgesa, Brechta, Virginije Woolf...

Od 1901. do 1985. samo osam dobitnika nije bilo iz Europe ili Sjedinjenih Država. Indija, primjerice, ima samo jednoga Nobelovca (Tagore, 1913.), kao i arapski svijet (Egipćanin Naguib Mahfouz, 1988.).

No, osamdesetih godina 20. stoljeća raste interes za neeuropske pisce pa je tako 1986. nagradu primio prvi Afrikanac, Nigerijac Wole Soyinka, 2000. prvi Kinez Gao Xingjian, a 2006. prvi Turčin Orhan Pamuk.

Kada je riječ o ženama, do 1990. nagradu je primilo samo šest od 14 laureatkinja, a i tu se prekida tradicija favoriziranja Europe pa 1991. nagradu dobiva Južnoafrikanka Nadine Gordimer, a 1993. Afroamerikanka Toni Morrison.

Zadnjih deset dobitnika nagrade za književnost su Bob Dylan, Svetlana Alexievich, Patrick Modiano, Alice Munro, Mo Yan, Tomas Transtroemer, Mario Vargas Llosa, Herta Mueller, Jean-Marie Gustave Le Clezio i Doris Lessing.