Na današnji dan prije 140 godina, 30. listopada 1885. rođen je u Haileyju, Idaho, američki književnik Ezra Pound.
Već se u ranom djetinjstvu zanimao za jezike i književnost; doktoriravši na Hamilton Collegeu u Clintonu, posvetio se sveučilišnoj karijeri, ali ju je napustio 1908. te otišao u Europu (Španjolska, Italija, Engleska). U Veneciji je objavio prvu zbirku pjesama Pri zgasloj svjetlosti (A lume spento, 1908).
Iste se godine nastanio u Londonu, gdje je djelovao kao pjesnik, kritičar, prevoditelj i suradnik avangardnih časopisa (Poetry, Little Review) te utemeljitelj književno-umjetničkih pokreta imagista (zajedno s T. E. Hulmeom; imagizam), zatim vorticista.
Prešao je (1920) u Pariz, gdje je, među ostalim, proučavao kiparstvo i glazbu (na temelju djela F. Villona skladao je glazbu za operu Oporuka – Le Testament, 1923) te je bio jedan od najaktivnijih pripadnika kruga anglofonih pisaca (G. Stein, J. Joyce, E. Hemingway, F. S. Fitzgerald). Od 1924. živio je u Rapallu u Italiji, gdje je izdavao časopis Exile.
Djevojka
Drvo mi je uraslo u šake
Biljni sok mi se popeo do ruku
Drvo mi je izraslo iz grudi
Nagnute
Grane vire iz mene kao ruke
Drvo ti si
Mahovina ti si
Ljubičice s vjetrom iznad njih
Dijete – tako visoko – ti si
I sve je to budalasto svijetu.
Oduševljavao se Mussolinijem; za II. svjetskog rata na rimskome radiju držao propagandne govore protiv SAD-a. Godine 1945. američke oružane snage zatvorile su ga u logor kraj Pise odakle je bio prebačen u SAD, gdje je već od 1943. bio optužen za veleizdaju.
Sud ga je međutim proglasio mentalno nesposobnim za suđenje, pa je bio zatočen na psihijatrijskom odjelu bolnice St. Elisabeth u Washingtonu, gdje je ostao do poništenja optužbe (1958).
Bio je otpušten iz bolnice i od tada živio u Italiji (Merano); od Akademije američkih pjesnika dobio je (1963) nagradu za cjelokupno književno djelo.
Povratak
Gle, vraćaju se; ah gle, kako krzmaju,
gle im spore i plašljive noge,
gle kako se spotiču, gle nesigurnog vrludanja!
Gle, vraćaju se, jedan po jedan
prestrašeni, kao napola budni;
ko da bi se snijeg skanjivao pasti
i mrmljao u vjetru,
spreman da se vrati.
To su oni što su se uzdizali
"na krilima strahopočitanja",
to su Nepovrjedivi!
Bogovi krilatih apostola!
A s njima srebreni psi
Što njuše zračni trag!
Haj! Haj!
Ti bjehu brzi na hajku;
ti bjehu oštroga njuha;
ti bjehu duša krvi.
Pišući o pjesništvu, umjetnosti, glazbi, novčarstvu i politici, prevodeći s talijanskoga, francuskoga, kineskog i japanskoga jezika, pokrećući časopise te pomažući i otkrivajući modernu književnost (T. S. Eliot, W. B. Yeats, J. Joyce), Pound je gotovo bacio u zasjenak vlastito pjesničko djelo, koje prema sudu velikoga dijela američke kritike zauzima prvo mjesto u eksperimentalnoj poetici XX. stoljeća
Pound je desetljećima (1917–69) pisao i dopisivao te u skupinama objavljivao veličanstven spjev Pjevanja (The Cantos; ukupno 117 pjevanja, objavljenih u cijelosti 1970. kao Pjevanja Ezre Pounda – The Cantos of Ezra Pound). U njima se isprepleću autobiografski elementi, sudbina današnje civilizacije, citati najrazličitijih pisaca i jezika (od grčkoga do kineskog) i lirski odlomci vrhunske majstorske izvedbe.
Poundove književne kritike i njegova poetika eksperimentalne lirike znatno su utjecale na moderno pjesništvo XX. st. Značajnija pjesnička djela: Zanosi (Exultations, 1909), Glumačke krinke (Personae, 1909), Lustra (1916), Jer siromah ljubljah (Quia pauper amavi, 1919; knjiga sadrži i glasovitu pjesmu U počast Sekstu Properciju – Homage to Sextus Propertius), Hugh Selwyn Mauberley (1920), Nacrt XVI pjevanja (A Draft of XVI Cantos, 1925), Nacrt XXX pjevanja (A Draft of XXX Cantos, 1930), Pisanska pjevanja (The Pisan Cantos, 1948) i drugo.
Od kritičkih tekstova i eseja (npr. Abeceda čitanja – ABC of Reading, 1934; Uglađeni eseji – Polite Essays, 1937., i drugo), mnogi su tekstovi skupljeni u Književnim esejima (Literary Essays, 1954), koje je izabrao, uredio i poznatim esejom popratio T. S. Eliot. (Izvor: Hrvatska enciklopedija)
