Napisao je samo jedan roman - "Lovac u žitu" - i stekao svjetsku slavu

Američki književnik Jerome David Salinger, autor slavnog romana Lovac u žitu, rođen je na današnji dan prije 105 godina, 1. siječnja 1919. na Manhattanu (New York), gdje je i odrastao.

Salinger je objavio jedan roman i nekoliko zbirki pripovjedaka između 1948. i 1959. godine. Od 1965. nije ništa više napisao i nije intervjuiran od 1980.

Prvu kratku priču Mladci (The Young Folks), satiru o blaziranim studentima, objavio je 1940. u časopisu Story (posmrtno tiskana 2014. u zbirci Tri rane priče – Three Early Stories).

Pisao je i tijekom služenja u Drugome svjetskom ratu, stvorivši likove neprilagođena mladića Holdena te članova njegove obitelji u nekoliko kratkih priča.

Prvu od njih, Blaga pobuna s Madisona (Slight Rebellion Off Madison), o Holdenovim tumaranjima New Yorkom, objavio je 1946. u časopisu The New Yorker, u kojem će objaviti i više daljnjih novela.

To djelo, zajedno s kratkom pričom Lud sam (Iʼm Crazy, 1945), o nerazumijevanju okoline za Holdenove životne izbore, poslužilo je kao temelj njegovu jedinom romanu Lovac u žitu (The Catcher in the Rye, 1951). 

Lovac u žitu

Njegovo najpoznatije djelo Lovac u žitu (Catcher in the Rye), a ovisno o prijevodu, knjiga se može naći i pod naslovom Lovac u raži, priča je o mladom buntovniku imenom Holden Caulfield i njegovim zanimljivim doživljajima u New Yorku.

Radnja romana odvija se tijekom tri prosinačka dana, o kojima Holden retrospektivno pripovijeda iz kalifornijske duševne bolnice, svjedočeći o svojoj adolescentskoj krizi i bijegu iz privatne škole prema New Yorku u znak pobune protiv lažnih vrijednosti srednje klase.

Nakon povratka kući, doživjevši psihički slom, pripovijeda o svojim iskustvima i osjećajima te nastavlja živjeti s obitelji; unatoč životnomu razočaranju, smatra kako mu je zadaća pomoći drugoj djeci. Roman je postigao uspjeh i iznimnu čitanost, napose među adolescentima.

Tomu je pridonio i neposredan diskurs gdje uz mnogo humora i psovki, Holden pripovijeda živim i slojevitim uličnim jezikom.

Sin židovskog trgovca

J. D. Salinger bio je sin uspješnog Židova, koji se bavio uvozom sira. Majka mu je bila škotsko-irskog podrijetla. U djetinjstvu su ga zvali Sonny. Nakon osnovnog školovanja, poslan je u Valley Forge Vojnu Akademiju, gdje je boravio od 1934. do 1936. godine.

Od 1937. do 1938. godine studirao je na Ursinus College i Sveučilištu u New Yorku. Prva prava ljubav bila mu je Oona O'Neill, s kojom se redovito dopisivao i bio je nemalo iznenađen kad se ona udala za Charlesa Chaplina, koji je bio mnogo stariji od nje.

Tijekom Drugog svjetskog rata sudjelovao je u raznim bitkama, čak i u invaziji na Normandiju. Njegovi suborci opisali su ga kao hrabrog i istinskog heroja. Tijekom prvih mjeseci u Europi uspjevao se baviti pisanjem, a u Parizu je čak i upoznao Ernesta Hemingwaya. 

Salinger je često patio od stresa, i s godinama se sve više povlačio u sebe. O svom najpoznatijem liku, Holdenu, često je govorio kao o prijatelju.

Djelomice autobiografskima smatraju se i njegove uspjele kratke priče Perfektan dan za banana-ribe (A Perfect Day for Bananafish, 1948) i Esmé – s ljubavlju i mučninom (For Esmé – with Love and Squalor, 1950), o (poslije)ratnim traumama, poslije tiskane u zapaženoj zbirci Devet priča (Nine Stories, 1953).

S vremena na vrijeme su se javljale glasine da će Salinger objaviti još koji roman, no to se nikad nije dogodilo.

Recepcija i utjecaji

Lovcem u žitu stekao je iznenadnu slavu. Premda njegova kasnija djela nisu postigla jednak uspjeh, smatra se američkim književnim klasikom koji je antikonformizmom utjecao na beat-generaciju, a lakoćom izričaja na mnoge suvremene pisce (Jonathan Safran Foer, Haruki Murakami, John Updike i dr.).

Zbog osamljeničkoga života izazivao je pojačano zanimanje javnosti koja je od njega stvorila mitsku figuru, o čemu svjedoče roman Bosonogi Joe (Shoeless Joe, 1982) Williama Patricka Kinselle, o liku koji od Salingera traži pomoć pri tumačenju halucinacija o bejzbolu, filmska ekranizacija istoga romana Polje snova (Field of Dreams, 1989) Phila Aldena Robinsona, u kojem je u strahu od tužbe promijenjeno ime pisca, drama Prolaziti kroz žito (Coming Through the Rye, 2015) Jamesa Stevena Sadwitha, o kazališnome dramaturgu koji ga pokušava pronaći ne bi li dobio dopuštenje za adaptaciju Lovca u žitu, kao i dokumentarni film Uloviti Salingera (L’Attrape-Salinger, 2007) Jean-Mariea Périera, u kojem za njime traga francuski pisac Frédéric Beigbeder.

O Salingerovu životu napisano je više knjiga, među kojima kontroverzni memoari njegove kćeri Margaret Snovolovac (Dream Catcher: A Memoir, 2000). (Izvori: Wikipedia i Hrvatska enciklopedija)