Mostar: Predstavljanje romana o hrabroj ženi u muškom svijetu

''Jeanne Markus - O mirisu krvi i baruta'', roman Antonija Nine Žalice, bit će predstavljen u Mostaru u Klubu knjige Ivo Andrić u petak 25. rujna.

S autorom će na predstavljanju, koje počinje u 19:30 sati, razgovarat će pisac Almin Kaplan.

Roman je baziran na nesvakidašnjoj biografiji Jeanne Jenny Mercus (Batavia, današnja Džakarta 1839. – Utrecht 1897.)

Gospođica Merkus bila je zanimljiva i enigmatična ličnost: religiozni fanatik i u isto vrijeme socijalni revolucionar, iscjeliteljica i ratnica, mističarka i protofeministkinja, bogatašica i asketa.

Dragana Tomašević, urednica knjige, navodi kako ovaj roman nije tek puka rekonstrukcija njenog začudnog životopisa već u nastoji na poetičan način zaći u duh vremena ne gubeći asocijativni dodir s bliskijim i suvremenim zbivanjima. 

Fanatični heroizam

''Autor ulazi u dešifriranje motivacijskih i emotivnih slojeva ovog zagonetnog lika koji je još u svojoj ranoj mladosti bio nadahnut fanatičnim heroizmom Ivane Orleanske i pragmatičnim humanizmom Florence Nightingale. Njena sudbina se kroz roman ukršta s mnogim drugim fascinantnim osobnostima; tu se susreću pobunjenice poput Paule Mink, Louise Michelle i Catharine Felicije van Rees ili pustolovi poput Josepha-Bernarda Guillemota, Celsa Cerettia, Louisa Barbieuxa ili pukovnika Nikolaja Nikolajeviča Rajevskog, ali i sa moćnim figurama iz sjene kakvi su sam general Garibaldi, austrijski kajzer ili crnogorski knjaz. Jeanne Merkus ratuje rame uz rame sa vojvodom Ljubibratićem, Don Musićem, hercegovačkim i crnogorskim ustanicima, srpskim oficirima, plemićima i seljacima, garibaldistima, riterima i legionarima. Bila je kratkotrajna zvijezda svjetske štampe, njegovateljica bolesnih i ranjenih, dobrotvorka i odlučna ratnica, idealistkinja koja nije prezala ni od direktnog sukoba sa generalima, bila je slavljena i obožavana, portretirana i opjevana i na kraju zaboravljena i ostavljena od svih'', navodi Tomašević.

Dijana Hadžizukić navodi kako čitajući roman o neustrašivoj Janne Merkus, ''mi čitamo i priču o Bosni, njenim ljudima, međukonfesionalmim odnosima, kao i međunarodnim spletkama''.

Hrabra u muškom svijetu

''Žalicin roman o hrabroj ženi u muškom svijetu ima brojne literarne kvalitete – napisan je linearno i zbivanja prati kronološki, uz sjajne i brojne opise ambijenta, dok su događaji i situacije detaljno ispričani. Dominacija deskripcije i naracije ostvarena je na uštrb dijaloga i tijeka svijesti, tako da možemo zaključiti da je autorsko viđenje jednog uzbudljivog i začudnog života doneseno isključivo putem djelovanja protagonistkinje. Žalica nam pruža smireno, pregledno i kontinuirano pripovijedanje, omogućavajući čitatelju da se posveti događajima, atmosferi i razvoju likova. On ne eksperimentiše na nivou forme da bi je učinio otežanom, tako da snaga romana leži u samoj priči, njenoj jasnoći i discipliniranom pripovijedanju'', navela je.

Antonije Nino Žalica je rođen 29. listopada 1959. u Sarajevu. Pisac je i filmski autor. Radio je u Televiziji Sarajevo, u produkciji i u redakciji filmskog i stranog programa. U Sarajevu osamdesetih objavio je zbirku poezije Tilt.

Pisao je prozu, radio drame i adaptacije. Njegovi radovi objavljivani su pored materinjeg i na nizozemskom, engleskom, njemačkom, poljskom, grčkom, gruzijskom, slovenskom i rumunjskom jeziku. Krajem 1992. godine pridružio se autorskoj grupi SAGA u Sarajevu za koju režira nekoliko dokumentarnih filmova. Drama Heresy Rising/Rađanje hereze prezentirana je u SAD-u 2001. godine na Global Express u Iowa City i New York Theatre Workshop. Objavljena je na gruzijskom jeziku i igrana u Tbilisiju 2013. godine.

Kao vodeći pisac teksta sudjelovao je u scenskom projektu Exellence in Exile koji je prikazivan u gradskim teatrima Utrechta, Leidena, Amsterdama, Zwollea i Groningena. U prvom desetljeću ovoga stoljeća Antonije Nino Žalica vodi On File - udruženje novinara i pisaca u izbjeglištvu u Nizozemskoj. Dio je neformalne internacionalne spisateljske skupine Cafe Europa koja svoje sesije održava na mnogim znakovitim mjestima našega kontinenta. Bio je profesionalno uključen u Ondertussen/Lima Limo interkulturalnu umjetničku komunu smještenu u prostorima zgrade Holokaust muzeja u Amsterdamu. Djeluje kao slobodni umjetnik i nezavisni autor. Član je nizozemskog i bosanskohercegovačkog PEN-a.