Matvejevićev Brevijar nagrađen prestižnom nagradom u Francuskoj

Predragu Matvejeviću posmrtno je dodijeljena francuska književna nagrada Jean d’Ormesson za knjigu “Mediteranski brevijar”, objavio je AFP.

Kako je prenio Večernji list, nagrada Jean d’Ormesson smatra se jednom od najoriginalnijih francuskih književnih nagrada, a pri donošenju odluke o laureatu za dvanaest članova žirija nije bitno “ni razdoblje, ni jezik, ni žanr” djela, prenosi AFP.

''Između erudicije i imaginacije, ‘Mediteranski brevijar’ Predraga Matvejevića, oduševio bi Jeana d’Ormessona. Knjiga poput neočekivanog putovanja čitatelju nudi snove o prošlosti, osjetilima, mogućoj sreći, pokazujući nam da Mediteran nije samo pitanje geografije. Zaklonjen suncobranom punim rupa, skitnica bi ga uvijek doživljavao jednostavno ‘veličanstvenim''', istaknuo je žiri u obrazloženju nagrade.

Knjiga je prvi put na francuskome objavljena 1992. u prijevodu Évaine Le Calvé-Ivicevic i s predgovorom talijanskoga pisca Claudija Magrisa “Mediteranski brevijar”, koji je Magris smatrao “genijalnom, neočekivanom i fascinantnom knjigom, vrlo inteligentnom i bogatom poezijom”, navodi AFP, poput suvremene Odiseje pripovijeda o četiri tisuće godina bogatoj povijesti.

Nagradu Jean d’Ormesson ustanovila je 2018. godine njegova kći Héloïse, predsjednica žirija je njegova udovica Françoise, a članovi su Dominique Bona, Marie-Sarah Carcassonne, Gilles Cohen-Solal, Teresa Cremisi, Marc Fumaroli, Dany Laferrière, Héloise d’Ormesson, Erik Orsenna, Malcy Ozannat, Jean-Marie Rouart i François Sureau.

Jean d’Ormesson (1925.-2017.) bio je francuski pisac, novinar i filozof, a od 1973. bio je član Francuske akademije. Prošle godine Nagradu Jean d’Ormesson dobio je britanski književnik Julian Barnes za roman “The Only Story”, a prije dvije godine posmrtno je dodijeljena haićanskom književniku Jacquesu Stephenu Alexisu, komunistu, za kojega se pretpostavlja da ga je u travnju 1961., u dobi od 38 godina, ubio režim diktatora Françoisa Duvaliera.

Uz Matvejevićev “Mediteranski brevijar”, ove su godine u uži izbor ušla djela Rachel Carson, Arthura Lochmanna, Nastassje Martin i Oliviera Rolina.

Predrag Matvejević (Mostar, 7. listopada 1932. – Zagreb, 2. veljače 2017.), hrvatski je i bosanskohercegovački pisac i publicist, hrvatski i talijanski državljanin, te član Akademije nauka i umjetnosti BiH od 2002. 

Njegov otac Vsevolod Matvejevič, rođen je u ukrajinskom gradu Odesi, a majka Angelina (rođena Pavić) bila je Hrvatica iz Bosne i Hercegovine. Nakon studija romanistike u Sarajevu i Zagrebu, Matvejević je u Parizu 1967. doktorirao komparativnu književnost i estetiku.

Francusku književnost predavao je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1959-1991), odakle se 1991. godine preselio najprije u Francusku, gdje je do 1994. predavao na Sorboni, a potom je od 1994. bio redovni profesor na rimskom sveučilištu La Sapienza.

“Mediteranski brevijar” jedno je od njegovih najpoznatijih djela, prevedeno na 23 jezika. Samo u Italiji knjiga je prodana u više od 300 tisuća primjeraka. Matvejević je dobio niz nagrada, među ostalima, Godišnju nagrada Vladimir Nazor 1975., nagradu “Malaparte” dobio je 1991. za najbolju stranu knjigu, a dvije godine poslije u Parizu je dobio nagradu za Najbolju knjigu na stranom jeziku u kategoriji eseja.Šezdesetak uglednih talijanskih intelektualaca, među kojima je bio i književnik Umberto Eco, svojevremeno je pokrenulo inicijativu da se Predragu Matvejeviću dodijeli Nobelova nagrada za književnost, piše Večernji list.