László Krasznahorkai - književni nobelovac na udaru Viktora Orbána

Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se od 1901. godine, a ovo odlikovanje odlazi u ruke jednog mađarskog spisatelja po drugi put.

Nakon Imre Kertésza koji je nagrađen 2002. godine, László Krasznahorkai je drugi mađarski pisac kojem se dodjeljuje ova najprestižnija svjetska književna nagrada. Njegova djela su prije nekoliko tjedana uklonjena iz nastavnog plana mađarskih škola.

U obrazloženju dodjele ovogodišnje Nobelove nagrade, Švedska akademija je u Stockholmu priopćila kako ove godine dodjeljuje nagradu 71-godišnjem mađarskom spisatelju zbog njegovog "impresivnog i vizionarskog djela, koje usred jednog apokaliptičnog terora osnažuje moć umjetnosti".

Kako nadalje stoji u obrazloženju, Krasznahorkai je "veliki epski književnik" koji pripada srednjoeuropskoj tradiciji koja se proteže od Franza Kafke do Thomasa Bernharda, "a obilježena je apsurdnim i grotesknim pretjerivanjima", objasnili su članovi žirija.

Krasznahorkai živi u Budimpešti, Beču i u posljednje vrijeme u Trstu gdje se, kako piše britanski časopis Magazine u uvodu intervjua s književnikom, "sklonio od režima Viktora Orbána". Za vijest o Nobelovoj nagradi je saznao u Frankfurtu, piše Deutsche Welle.

Godinama bio favorit

Krasznahorkai već godinama spada među najuži krug favorita za Nobelovu nagradu za književnost. Ovaj Mađar je sredinom 1980-ih objavio svoj književni debi romanom "Sátántangó", nakon što je prethodno studirao pravo te mađarski jezik i književnost. Njegova se djela često opisuju kao postmoderna i apokaliptična te snažno pod utjecajem književnih velikana poput Franza Kafke i Samuela Becketta.

Kao ovogodišnji favoriti za Nobelovu nagradu za književnost su se proteklih dana u medijima spominjali Australac Gerald Mirnane, Japanac Haruki Murakami te Švicarac Christian Kracht.

Nakon što je prošle godine iznenađujuće Nobelova nagrada za književnost pripala korejskoj spisateljici Han Kang, očekivalo se da će ove godine nagrada biti dodijeljena "spisatelju iz zapadnjačkog kulturnog kruga".

Krasznahorkai je ove godine u Austriji dobio i Državnu nagradu za europsku književnost, a tom prilikom je istaknuto kako su njegova, kao i djela nobelovca Imre Kertésza, uklonjena s nastavnog plana škola u Mađarskoj. Nobelova nagrada za književnost je dotirana s oko milijun eura, a nagrada će biti dodijeljena 10. prosinca u Stockholmu.

Sretan, miran i vrlo nervozan

"Istodobno sam jako sretan, miran i vrlo nervozan", rekao je Krasznahorkai nakon objave da je dobio Nobela. Svoj težak i zahtjevan stil sam je opisao kao "stvarnost istraživanu do ludila". Njegova sklonost dugačkim rečenicama i rijetkim prekidanjima odlomaka piscu su donijeli i kvalifikaciju "opsesivnoga".

"Umjetnički pogled Lászla Krasznahorkaija, potpuno lišen iluzija i sposoban primijetiti krhkost društvenoga poretka, povezan je s njegovom nepokolebljivom vjerom u moć umjetnosti", naglašava Akademija.

László Krasznahorkai rođen je 5. siječnja 1954. u Gyuli na jugoistoku Mađarske, u blizini granice s Rumunjskom.

Osim u Mađarskoj gdje ga mnogi smatraju jednim od najvažnijih živućih pisaca, njegova su djela čitana ponajprije u Njemačkoj, gdje je živio niz godina.

Karijeru započeo romanom "Sotonski tango"

Radnju svojih romana smješta diljem Srednje Europe, u mađarske i njemačke gradove i sela, da bi zatim pobjegao i na Daleki Istok, pod dubokim dojmom putovanja u Kinu i Japan.

Njegov prvi roman "Sotonski tango" (Sátántangó) iz 1985., smješten je u slično ruralno područje u kakvome je odrastao i ubrzo je u Mađarskoj postao književna senzacija, navodi Švedska akademija u obrazloženju.

"Roman na vrlo sugestivan način opisuje stanovnike napuštene farme koji žive u neimaštini neposredno prije pada komunizma", navodi Akademija opisujući roman po kojemu je 1994. Béla Tarr snimio film, piše Index.hr.

Američka kritičarka Susan Sontag ubrzo je Krasznahorkaija, pročitavši njegovu drugu knjigu "Az ellenállás melankóliája" (Melankolija otpora, 1989.) nazvala "majstorom apokalipse".

"Apokaliptični" niz nastavlja se romanima "Rat i rat" (1999.) o čovjeku obuzetom zagonetnim rukopisom, "Povratak baruna Wenckheima" (2016.) o ostarjelu barunu koji se bježeći od kockarskih dugova iz Buenos Airesa vraća u rodni gradić, i "Herscht 07769" (2021.).