Književnik Hasan Kikić – revolucionar kojeg su smaknuli četnici

Hasan Kikić, bošnjački i hrvatski književnik koji se često nalazi u hrvatskim antologijama suvremene književnosti i humoristike, ubijen je na današnji dan prije 80. godina, 6. svibnja 1942. u četničkoj zasjedi kod sela Rapta na planini Čemernici.

Rođen je u Gradačcu 20. kolovoza 1905. godine u osiromašenoj begovskoj obitelji, a od ranog djetinjstva trpio je glad i neimaštinu

Hasan Kikić je osnovnu pohađao u Gradačcu, a učiteljsku školu u Derventi i Zagrebu. Radio je kao učitelj u Bosni i Hercegovini (Zavidovićima i Rogatici) i Hrvatskoj (Gornji Sjeničak kraj Vrginmosta i Pisarovini kraj Zagreba).

U Rogatici upoznaje Anku Jovanović, učiteljicu iz ugledne pravoslavne činovničke obitelji, kojom se ženi 1932. Taj brak naišao je na osudu konzervativne zajednice, ali je Kikić bio dlučan spasiti brak. U strahu da on i supruga ne budu žrtve nasilja, bio je primoran tražiti premještaj u Hrvatsku.

Živeći radeći u Hrvatskoj, svoje društvene ideale počinje kanalizirati na druge načine, pa se počinje aktivno kretati u lijevim i društveno naprednim intelektualnim krugovima, kad uspostavlja prisne odnose s Miroslavom Krležom, Augustom Cesarcem, Krstom Hegedušićem, Ognjenom Pricom i dr.

Kikić je sa Skenderom Kulenovićem je 1937. godine u Zagrebu pokrenuo muslimanski časopis Putokaz.

Završio je Pravni fakultet u Beogradu 1940., a po završetku studija prava, postao je pravni referent u Prosvjetnom odjelu Banovine Hrvatske, ali je zbog ilegalne komunističke djelatnosti iste godine vraćen na mjesto učitelja, potom unovačen u domobranstvo, a 1942. priključio se partizanima.

Kikić je fašizam definirao kao "najgori, najcrnji, najbezdušniji oblik protunarodne vladavine", koji počiva na lažima, prijevarama i lažnim obećanjima, koji "jedino i redovito i uvijek sigurno daje zatvore i ubijanja i glad".

Pisao je uglavnom romane, novele i pripovijetke, a tematika svih njegovih djela, pisanih realističko-naturalističkim i ekspresionističkim krležijanskim izrazom, vezana je uz zavičajnu sredinu bosanske provincije.

Iz Kikićeve prve faze kritika najzanimljivijim smatra prozni uradak Iz zapisa jednog alkoholičara, u kojem se naslućuje onaj kasniji Kikić, oštriji i društveno kritičniji.

Za života je objavio proturatnu knjigu novela o I. svjetskom ratu i njegovu odrazu u bosanskoj Posavini Provincija u pozadini: beletristički ciklus iz rata (1935), romane Ho-ruk! (1936) i Bukve: roman bosanskog sela (1938) te, pod pseudonimom Alija Korjenić, antifašističku brošuru Šta se događa u Španiji (1937), a cijeli njegov opus objavljen je posmrtno (Lole i hrsuzi, 1947; Zgode o nasušnom hljebu, 1949. i dr.).