Harriet Beecher Stowe, autorica knjiga koja je mijenjala sliku svijeta

Američka književnica Harriet Beecher Stowe umrla je na današnji dan prije 125 godina, 1. srpnja 1896. godine u Hartfordu, Connecticut.

Stowe je i rođena u Connecticutu, u mjestu Litchfield, 14. lipnja 1811. godine. Odrasla je u Hartfordu, gdje je njen otac, Lyman Beecher (1775.-1863.), bio kalvinistički svećenik i jedan od vođa pokreta za ukidanje ropstva. Obrazovala se u privatnim školama.

Brat Henry Ward Beecher bio je istaknuti propovjednik. Dugo godina radila je kao učiteljica, u jednoj od školâ koju je osnovala njezina sestra, i kao suradnica za književnost u lokalnim novinama

Preselivši se 1832. u Cincinnati, zasnovala je obitelj, započela pisati religioznu i didaktičku prozu i spoznala problematiku ropstva. Udala se 1836. za Calvina Ellisa Stowea i par je imao sedmero djece.

Harriet Beecher Stowe je za američku, ali i svjetsku književnost, značajna upravo zbog svoga pisanja o pogubnom djelovanju ropstva kao sustava na svakoga čovjeka.

U abolicionističkim novinama počela je 1851. u nastavcima objavljivati roman Čiča Tomina koliba (Uncle Tom’s Cabin; kao knjiga objavljen 1852).

Roman je imao golem društveni utjecaj: osvijestio je u američkom društvu predodžbu o crncu kao ljudskom biću, a "mala je gospođa pokrenula i građanski rat" (navodne riječi A. Lincolna).

Doživio je njezin roman ubrzo i svjetski uspjeh te mnogobrojna izdanja i obradbe. Iste godine objavila je i A Key to Uncle Toms Cabin (hr. Ključ za Čiča Tominu kolibu), u kojoj, pošto su neki nalazili njenu knjigu nevjerodostojom, dokumentira da je napisana po istinitim događajima.

No u XX. st. roman Čiča Tomina koliba nije zadovoljio predodžbu sada već samosvjesnoga crnca: radikalni crnački pokreti 1960-ih (Black Power, Black Panther i drugi) smatrali su Tomov lik dodvoričkim te su naziv Uncle Tom koristili pejorativno, a knjiga je bila izbačena iz programa na crnačkim sveučilištima.

Nakon još jednoga romana o ropstvu (Dred: priča o velikoj strašnoj močvari – Dred: A Tale of Great Dismal Swamp, 1856), najuspjelijim se njezinim djelima smatraju romani o životu kalvinističke Nove Engleske (Svećenikovo udvaranje – The Minister’s Wooing, 1859; Ljudi iz ondašnjega grada – Oldtown Folks, 1869), o pravima žena (Ružičasta i bijela tiranija – Pink and White Tyranny; Moja žena i ja – My Wife and I, oba 1871), putopis po Europi (Sunčana sjećanja iz stranih zemalja – Sunny Memories of Foreign Lands, 1854) te autobiografski zapisi o životu na Floridi (Lišće palmeta – Palmetto-Leaves, 1873).

Pisala je i priče za djecu, religiozne pjesme te biografije.