FOTO | Kranjčevićev Mostar: Sto četrdeset godina kulturnoga i književnoga nasljeđa

U organizaciji Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, u utorak je održan znanstveni skup Kranjčevićev Mostar: Sto četrdeset godina kulturnoga i književnoga nasljeđa.

Programom su obuhvaćena tri tematska panela na kojima su izlagali brojni stručnjaci i profesori.

O radu i utjecaju

Prvi panel bio je posvećen Kranjčeviću u kulturnome, društvenome i medijskome kontekstu, a o njegovu radu i utjecaju govorili su Perina Meić, Ilija Musa, Željko Ivanković i Marija Krešić.

Drugi se panel tematski bavio Kranjčevićevom poetikom, idejama i književnom tradicijom. Izlaganja su pripremili su Ivica Petrović, Ita Lučin, Ivona Baković i Marija Vasilj.

Treći panel fokusiran je na Kranjčevićev jezik, nasljeđe i kulturno pamćenje. U sklopu trećeg dijela skupa izlagali su Jelena Jurčić, Ljiljana Herceg, Antun Lučić te Irina Budimir i Damir Mišetić.

Medijsko djelovanje

"Uz sve ovo što kolege, koji su sad u književnosti, govore o njegovom književnom i pjesničkom radu, smatram kako je i tema njegovog medijskog djelovanja jako bitna. Naime, Kranjčević u to vrijeme, kad se pokreće Nada u Sarajevu, dolazi ne samo kao formalni glavni urednik, nego i osoba koja je kroz uredničko djelovanje oblikovala i one teme koje su ulazile u javni prostor, birala autore i nudila sve ono što može potaknuti javno mijenje, promišljati o određenim temama. I kroz tu prizmu koju danas možemo nazvati gatekeeping, možemo vidjeti njegov utjecaj na tadašnju javnost. Samo pozicioniranje autora, njegov izbor suradnika i korespodencija s njima pokazuju kako je on, i birajući teme i birajući autore, od Nade napravio kako neki autoriteti u društvenim djelatnostima kažu, hrvatski časopis u Bosni i Hercegovini. Jedan od rijetkih časopisa izvan Zagreba koji se bavio hrvatskim temama na ovim prostorima", rekao je profesor Ilija Musa ispred organizatora skupa.

"Njegove ideje i danas su prisutne među mladima, s tim kako je afirmacija koju je on nudio mladim autorima trebala biti više zastupljena u radu s autorima posebno na području medija, a mislim da bi i općenito u društvenom životu afirmacija mladih, traženje i pozicioniranje određenih tema trebalo biti više zastupljeno kako bismo mogli ostvariti određeni napredak", zaključio je Musa.