Kasapović objavila novu knjigu o zloglasnoj Handžar diviziji i utjecaju nacizma na bosanskohercegovačke muslimane

Knjigu profesorice Mirjane Kasapović "Jeruzalemski muftija El Huseini i Muslimani BiH – Zamračena priča iz Drugoga svjetskog rata" objavio je zagrebački nakladnik Školska knjiga.

Nakladnik ističe kako autorica u knjizi iznosi mišljenja mnogih povjesničara, politologa i drugih autora o toj slabo poznatoj, važnoj i osjetljivoj temi, koja je iznimno važna za hrvatsku znanstvenu zajednicu te za javnost općenito.

Muhamed Haži Emin el Husein bio je vođa političkoga pokreta palestinskih Arapa u međuraću, napominje nakladnik i dodaje kako je isticao nepomirljivu politiku u kojoj nije bilo dogovora sa Židovima o budućnosti zemlje.

Naglašava kako je sudbinu palestinskih Arapa vezao za fašističku Italiju i nacističku Njemačku. Drugi svjetski rat proveo je u Berlinu profiliravši se kao vodeći nacistički kolaboracionist iz arapskoga i islamskog svijeta, dodaje nakladnik.

Bh. intelektualci priklonjeni nacizmu

Podsjeća kako se godine 1943. sastao s muslimanskim vjerskim i svjetovnim predstavnicima u BiH te potaknuo i pripremio osnutak 13. Waffen-SS divizije Handžar u skladu s dogovorom s Heinrichom Himmlerom.

Ta je, ističe, zloglasna divizija počinila mnoge zločine na području BiH i Srijema gdje je ubila mnogobrojne civile.

Njegov utjecaj na bosanskohercegovačke intelektualce koji su se priklonili nacističkoj i rasističkoj politici bili su nepoznata i "zamračena" tema u jugoslavenskoj i hrvatskoj historiografiji, napominje nakladnik i dodaje kako je u suvremenoj bošnjačkoj historiografiji podvrgnut revizionističkim tumačenjima.

Palestinski arapi i bosanskohercegovački muslimani

Naglašava kako knjiga obuhvaća dijelove povijesti palestinskih Arapa i bosanskohercegovačkih muslimana, a tiče se i hrvatske te poslijeratne jugoslavenske povijesti.

Autorica nam pristupačnim i analitičnim načinom pisanja približava osobu koja je bila ključna za oblikovanje dijela današnjega Bliskog istoka, političkoga i vjerskoga mišljenja nemaloga dijela muslimanskih Arapa prema Židovima, Državi Izrael te islamskoga protusemitizma koji nije utemeljen na islamskim vrelima nego na spoju europskoga rasizma i islamskoga protužidovstva.

Mirjana Kasapović umirovljena je profesorica komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Autorica je ili suautorica dvanaest knjiga i više od stotinu znanstvenih radova objavljenih u Hrvatskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Američkim Državama, Švicarskoj, Poljskoj, Mađarskoj i drugim zemljama.

Među recentnijim izdanjima autorica je knjige Bosna i Hercegovina 1990. – 2020. – rat, država i demokracija (Školska knjiga, 2020.). Za knjige Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država (2005.) i Politički sustav i politika Izraela (2010.) dobila je godišnje nagrade za znanost Republike Hrvatske.

Prevela je devet politoloških knjiga i više članaka s njemačkoga na hrvatski jezik. Objavila je mnogo stručnih, publicističkih i novinarskih radova.