Imam Samir Muminović jedan od sedam "najčitatelja" u FBiH

Samir Muminović je u 2018. godini nagrađen priznanjem "najčitatelj" koji je Fondacija za bibliotečku djelatnost Federacije Bosne i Hercegovine uručila sedmerici čitatelja iz FBiH.

Muminović je pročitao više od 60 naslova koji sežu od filozofskih i djela iz psihologije do književnosti.

"Ispred svoje biblioteke u Maglaju sam bio nominiran za jednog od najaktivnijih čitatelja u Federaciji BiH. Znači mi mnogo ovo priznanje, jer me osobno hrabri na još veću aktivnost ili na još intenzivnije druženje s knjigom, a istovremeno ima i svoj simbolički značaj, jer je Fond za bibliotečku djelatnost tim priznanjima na neki način htio podstaći, pogotovo mlade čitaoce, da se više druže s knjigom te da se afirmira kultura čitanja", istaknuo je Muminović u razgovoru s novinarkom Anadolu Agency (AA).

- Uz knjigu odmor od knjige -

Njegova ljubav prema čitanju se javlja već u medresanskim danima. Još kao petnaestogodišnjak upoznaje svijet kroz ono što se nalazi između korica. U tom dobu, radije se okretao vjerskoj literaturi, ali s vremenom ga počinju zanimati i drugi žanrovi. Od jedne knjige odmara uz drugu.

"Još u prvom razredu medrese u našoj biblioteci sam zadužio životopis Božijeg poslanika Muhammeda, a. s., od jednog konvertita u islam Ebu Bekra Siradžudina (Martina Lingsa) i taj životopis me posebno dojmio svojim sadržajem. Kasnije sam počeo uživati i čitajući lijepe romane", rekao je Muminović.

Poticanje je jedna od najvažnih stvari koje su potrebne svakom čovjeku.

Muminovića su upravo profesori podsticali na čitanje. Oni su bili ti koji su probudili njegovu ljubav za knjigom. Posebno se tu izdvaja profesor bosanskog jezika i književnosti Seid Zimić u medresi "Osman ef. Redžović" u Visokom.

Profesori su njegovu želju za čitanjem usmjerili na pravo mjesto.

"Ako bismo na neki način pokušali pojednostaviti stvari, u većini poslova postoje opipljivi alati, dok u ovom poslu toga nema, postoji živa riječ i kako će se ona koristiti, presudno ovisi o tome koliko se jedan imam druži s knjigom", rekao je Muminović.

- Druženje s Karahasanom -

Okruženje na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu je doprinijelo da se Muminović još više okreće knjizi. Postoje knjige kojima se iznova vraća i u kojima uvijek vidi nešto novo što ga nadahne, oplemeni i bude uzrokom da sebi postavi životna pitanja, ali i pronađe odgovore na njih.

Jedan od takvih je i njegov profesor Enes Karić i njegova dva romana "Pjesme divljih ptica" i "Boje višnje". No, još jedan književnik je na njega, također, ostavio poseban dojam.

"Uvijek se rado družim s Karahasanom (Dževad Karahasan) kroz njegove romane i posebno me se dojmila njegova trilogija 'Što pepeo priča' koju sam pročitao u jednom dahu. Karahasan u ovoj trilogiji samo primjećuje ono što svi mi osjećamo, da nam vrlo često danas fali sagovornik i on je ovdje imao potrebu da komunicira s poznatim perzijskim pjesnikom Omerom Hajjamom", istakao je Muminović u razgoru za Anadolu Agency (AA), naglasivši kako u knjizi uvijek možemo pronaći sugovornika koji će nam, vodeći nas u druge svjetove, pomoći da upoznamo sebe.

- Zarobljeni u društvenim mrežama -

Mnogi će danas radije posegnuti za društvenim mrežama negoli za pronalaženjem samoga sebe u knjizi. Prema njegovim riječima, mi smo danas svoj odnos s riječju sveli na informaciju, a društvene mreže su nas porobile.

"Neko je primijetio da nekada bijaše mudrost pa se mudrost izgubila u znanju, a potom se znanje izgubilo u informaciji. Mislim da smo kao narod, kao nacija, zakazali na tom planu", istakao je Muminović, potcrtavajući kako živimo u vremenu u kojem je poremećen sistem vrijednosti.

On, ustvari, kroz posao, kroz svoj imamski poziv, vrlo često osjeća zamor i psihološki pritisak, ali, kako kaže, uvijek osjeti rasterećenje uz knjigu.

- Uvakufi knjigu -

Samir je odlučio svoju ljubav prema knjizi prenijeti na zajednicu s kojom živi.

Učiniti nešto dobro što će ostati iza njega je ono što ga vodi, dati svoj doprinos knjigom u nečitalačkom društvu. Projekt "Divanhana" živi već godinu dana, a njegova vodilja je "Za kulturu nemaj brigu, uvakufi knjigu". Odlučio je napraviti mjesto u kome će se oni koji dođu družiti s knjigom te na taj način promišljati o životnim pitanjima.

"Drago mi je što su moje vrijedne džematlije u ovom džematu prepoznale vrijednost ovog projekta i što su se uključili. Bilo koja ideja, bilo koja lijepa vizija, ako nema i tu materijalnu osnovu, ne može biti realizirana", rekao je Muminović, pritom naglasivši kako je pomoć dolazila ne samo od mještana Moševca i Maglaja nego i od drugih općina, gradova, ali i država.

Opus koji nije isključivo vjerskog karaktera je od iznimne važnosti za osobe koje se bave imamskim poslom, stava je Muminović.

Književnost, sociologija, psihologija, filozofija su tu da prošire kako jezički izraz, tako i vidike prema sebi, drugome i svijetu oko sebe.

"Mnogi se imami i u pisanoj riječi referiraju samo na muslimanske klasike, to je s jedne strane dobro, mi se njima moramo uvijek vraćati. Međutim, ne smijemo previdjeti činjenicu da su ti klasici odmišljali prilike u svome vremenu. Mi živimo u 21. stoljeću kada nauka i tehnologija vrtoglavo idu naprijed, i mi moramo pratiti te procese", naglasio je Muminović, zaključujući kako je i sam dugo vremena bio ograničen na jednu vrstu literature, sve dok nije vidio draž u druženju s romanima, psihološkim i sociološkim studijama, ali i filozofskim štivima. To umnogome daje širi opseg znanju koje posjeduje.