Dorta Jagić dobitnica Goranova vijenca

Pjesnikinja Dorta Jagić ovogodišnja je dobitnica Goranova vijenca, nagrade koja se dodjeljuje za ukupan prinos hrvatskoj poeziji, dok je Nagradu Goran za mlade pjesnike dobila Monika Herceg, priopćio je Odbor Goranovog proljeća.

Dorta Jagić se za nešto manje od dvadeset godina i pet objavljenih pjesničkih knjiga afirmirala kao jedan od najsnažnijih i najzanimljivijih glasova suvremenoga hrvatskog pjesništva, ističe se u obrazloženju žirija za dodjelu nagrade u kojemu su bili Ana Brnardić Opriou, Miroslav Kirin, Branislav Oblučar, Marko Pogačar i Ivica Prtenjača.

Riječ je, ocjenjuju, "o nezaobilaznom opusu u hrvatskoj poeziji, o pjesništvu u naponu snage".

Poetika ove pjesnikinje nastala je na tradiciji tekstualističkog pjesništva ili poezije jezičnog iskustva – njezini tekstovi pravi su vrtlozi značenja i slika, s bljeskovima začudne jednostavnosti i lakoće, a njezin jezik jamac je čudesnog, medij nepredvidivih susreta svakodnevice i metafizike, smatraju.

Kao dominantne osobine poezije Dorte Jagić ističu "nesputanu imaginaciju, nadrealistički smjele metafore, duhoviti apsurdizam i posve neortodoksno, vrlo osobno poimanje kršćanstva", prenosi Hina.

Monika Herceg nagrađena je Goranom za mlade pjesnike za rukopis "Početne koordinate" koji je žiri (Ana Brnardić Opriou, Slađan Lipovec i Ivan Šamija) odabrao među 38 pristiglih rukopisa. Žiri je ocijenio da je kvaliteta većine njih bila na zavidnoj razini te je, uz nagrađeni rukopis, pohvalio i zbirke Tomislava Augustinčića "Ipak, zora" i Marije Dejanović "Migrena u tlu".

Knjigu Monike Herceg žiri ocjenjuje kao "čvrsto koncipiranu i iznimno dobro izvedenu poetsku zbirku u kojoj se autorica koristeći pjesnički izraz upušta u avanturu promišljanja kako općih suvremenih tema tako i vlastitih iskustava kao što su djetinjstvo, porodica, zavičaj, rat".

Dominantna je tema, navode, smrt, "međutim ne smrt kao konačno stanje, nego kao dio stalnih kružnih živoptnih procesa".

Riječ je o "duboko promišljenoj, proživljenoj i ispisanoj knjizi" kojom Monika Herceg "zauzima čvrste i istaknute koordinate u suvremenom hrvatskom pjesničkom korpusu", ističe žiri.

Ovogodišnje Goranovo proljeće, 54. po redu održat će se od 18. do 21. ožujka u Zagrebu i Splitu, a svojevrsno zatvaranje imat će u Lukovdolu, prve subote u lipnju.

Ove će godine izostati dodjela u Lukovdolu 21. ožujka pa će nagrade dobitnicama biti uručene na otvaranju Goranova proljeća, 18. ožujka u Zagrebu na svečanosti u kinu Europa. Posljedica je to drastičnoga smanjenja sredstava za održavanje manifestacije zbog čega je do samoga kraja bilo upitno hoće li se ona uopće održati, navode organizatori.

Manifestacija nakon toga seli u Split gdje će se 19. i 20. ožujka održati čitanja autora i nastupi u sklopu Versopolisa, a zatim se 21. ožujka vraća u Zagreb gdje će nastupiti laureati i strani gosti.

Proljeće i ove godine ima snažan nacionalni, ali i međunarodni karakter te će ugostiti petnaestak stranih gostiju i tridesetak domaćih pjesnika, ističu iz Odbora Goranovog proljeća.

Najuglednija hrvatska pjesnička nagrada, Goranov vijenac, dodjeljuje se za ukupan prinos hrvatskoj poeziji, a sastoji se od Vijenca kipara Vojina Bakića i novčane nagrade. Nagrada Goran dodjeljuje se pjesniku do 30 godina, a znači objavu samostalne knjige pjesama.