Obitelj i obrazovni sustav mogu očuvati hrvatski jezik

''Iako hrvatski jezik i njegov narod u BiH imaju gotovo invalidan status, najljepša stvar je što postoji obrazovni sustav na hrvatskom jeziku od predškolskog do visokoškolskog obrazovanja koji se provodi na čitavom prostoru BiH'', kazao je pjesnik Mijo Tokić povodom Međunarodnog dana materinskog jezika.

Naime, međunarodni dan materinskog jezika obilježava se svake godine 21. veljače s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti.

Zakinutost 

Što se tiče književnog stvaralaštva na hrvatskom jeziku, Tokić je kazao kako autori aktivno pišu i imaju apsolutno pravo pisati na hrvatskom jeziku, no kako je status književnih i sličnih udruga u lošem stanju jer pate od velikih organizacijskih i financijskih problema.

Za Bljesak.info je naglasio kako bez jezika i obrazovanja nema kulturnog napredovanja, a osnovni uvjet za to su čitanje i učenje književnih djela napisanih na materinskom jeziku. Bez kulture i vlastitog jezika, istaknuo je, ne možemo govoriti o pismenom i obrazovanom čovjeku.

Najveći problem je, po njemu, izostanak nacionalne televizije i kanala na hrvatskom jeziku.

''Zakinuti smo u jednom bitnom pravu, a to se reflektira i na njegove govornike i hrvatski narod u BiH. Hrvatski jezik je službeni jezik prema Ustavu i to je važna činjenica'', kazao je Tokić te naglasio i problem ignoriranja hrvatskog jezika u administraciji.

''U službenoj administrativnoj upotrebi u Federaciji BiH i na razini BiH hrvatski jezik se zapostavlja i nastoji istisnuti, ignorira ga se ili se želi reći da se svakako razumijemo. A i sami ne pokazujemo dovoljno brige i odlučnosti da se borimo za svoj jezik u tim institucijama. Nažalost, imamo premalo stručnih lektora za hrvatski jezik'', rekao je Tokić.

Svakodnevna komunikacija

Pored medija i obrazovnih ustanova, veoma je značajna uloga koju ima obitelj u procesu učenja i njegovanja materinskog jezika, tvrdi mladi književnik i novinar Ivan Volić koji je i predsjednik Kluba studenata hrvatskog jezika ''Franjo Milićević''.

''Upravo u domu osjećamo najintimniju povezanost s jezikom. Možda tada ne preispitujemo njegovu logičnost, ne držimo se norme, ali ga svejedno gajimo jer tom upotrebom osjećamo čvrstu povezanost s obitelji i sredinom u kojoj živimo'', kazao je Volić za Bljesak.info.

Navodi kako je posao na mladima da hrvatski jezik stave na zasluženu poziciju u društvu.

''To ćemo uspjeti možda tek kada postanemo svjesni njegove živosti i činjenice da se mijenja. Te promjene moramo pratiti, kroz svakodnevnu komunikaciju biti dio njih i možda oni koji će vlastitim idejama i prijedlozima obogatiti njegovu sveukupnost'', istaknuo je.

Mješanje kultura, putovanja i prilagođavanje zapadu sve više nadglašavaju hrvatske riječi. U toj borbi, pored škole, ističe Volić, ''potrebni su nam i snažni mediji koji će svojim obrazovnim programom promicati svu važnost izražavanja na materinskom jeziku''.

''Hrvatski jezik mora biti svakodnevno prisutan u javnoj komunikaciji Bosne i Hercegovine. To je najbolji način da očuvamo vlastiti identitet i uživamo Ustavom zajamčenu jednakopravnost'', navodi.

Ovaj mladi književnik navodi kako je kulturu čitanja i pisanja nužno razvijati, kako bismo imali društvo društvo koje aktivnom i pravilnom upotrebom vlastitog jezika svjedoči o svom identitetu, ali i promiče bitne životne vrijednosti.

Posušje prvo na tablici

Hrvatski jezik koristi 515.481 građanin u Bosni i Hercegovini, govori popis stanovništva iz 2013. godine, a to je tek 14,60%, od čega 36.857 građana ne živi na području Federacije. Hrvatski jezik, prema popisu, najviše se koristi u Županiji Zapadnohercegovačkoj - 98,83%, što je 93.783 građana, dok je Posušje općina u kojoj najveći broj stanovnika govori hrvatski jezik.

U Hrvatskoj se svake godine u ožujku obilježavaju Dani hrvatskoga jezika. Taj je spomen-tjedan utemeljen odlukom Hrvatskoga sabora 1997. u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, a obilježavaju ga i pojedine škole u BiH koje rade po hrvatskom planu i programu.

Na Međunarodni dan materinskoga jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje obilježava početak Mjeseca hrvatskoga jezika, manifestacije koja počinje 21. veljače, a završava 17. ožujka, na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.