Brailleovo pismo ili prozor u svijet

Svake godine 4. siječanj se obilježava kao Svjetski dan Brailleovog pisma, sustava pisanja i čitanja namijenjenog slijepim ili slabovidnim osobama, kojeg je 1824. godine osmislio Lous Braille.

Svako slovo, pravopisni znakovi, brojevi i ostala pravila pisanja i čitanja u Brailleovom su pismu osmišljeni sustavom od šest točkica klasificiranih brojevima od jedan do šest te organiziranih u dva reda po tri točkice koje mogu biti ispupčene ili udubljene.

Louis Braille, koji je također bio slijep, kada je 1824. godine osmislio Brailleovo pismo na šestotočkastoj kockici i pisalo se pomoću table i šila. Kasnije, pojavile su se Brailleovi strojevi koji su omogućili puno brže i jednostavnije kucanje. Danas se mogu koristiti i minijaturne table koje se mogu staviti u džep ili torbicu, ako slijepa ili slabovidna osoba treba nešto zapisati.

Ključan datum

Vedin Hajduković, profesor pedagogije, koji je slijepa osoba od rođenja, u razgovoru za Anadoliju, govorio je o značaju Brailleovog pisma u životu slijepe ili slabovidne osobe, kao i obilježavanja ovog datuma radi podizanja svijesti javnosti.

Pročitajte još

Nitko ne vidi slijepe u BiH - na rubu egzistencije

Kao dječak je imao mali ostatak vida, ali sada nema nikako ostatka vida u posljednjih 15-20 godina. Dodao je kako se izuzetno dobro kreće, snalazi u društvu, ali bez obzira na to, u određenim segmentima je potrebna pomoć asistenta.

Hajduković je i dugogodišnji član Biblioteke za slijepa i slabovidna lica Bosne i Hercegovine, kazao je kako je Brailleovo pismo izuzetno značajno i da je to odraz pismenosti slijepih i slabovidnih ljudi.

"Brailleovo pismo, ono je točkasto pismo, sastoji se od šest točkica i kombinacijom tih točkica moguće je napisati svaki znak i svako slovo koje koriste ljudi zdravog vida", rekao je Hajduković.

Dodao je kako ne čita koliko bi trebao, a kada se pogleda sadašnje vrijeme i napredak tehnologije, ljudi u globalu ne čitaju dovoljno Brailleovo pismo.

"Ne kažem da nikako ne čitaju, ali moje mišljenje je da trebamo mnogo više čitati Brailleovo pismo i s tim što, kad vidimo da je nešto napisano, to drugačije zvuči nego kad nam neko pročita. Onda možemo vidjeti i znak interpunkcije, sastav rečenice, sastav knjige koju čitamo", rekao je Hajduković.

Glas ne može zamijeniti pismo

Dodao je kako se drugačije doživljava kada je pročita svojom rukom nego kad neko drugi čita.

"Moje mišljenje, a mislim da je i mišljenje mnogih drugih slijepih i ne samo slijepih, inače ljudi, da nijedna sinteza, nijedan glas ne može zamijeniti Brailleovo pismo kao što ne može zamijeniti nijedno drugo pismo. Brailleovo pismo, ne smijemo dozvoliti da nestane", smatra Hajduković.

Kazao je kako je u posljednjih nekoliko godina odlukom Ujedinjenih naroda (UN) Dan Brailleovog pisma obilježava se svakog 4. siječnja.

Na pitanje gdje bi se Brailleovo pismo moglo više koristiti kako bi se olakšao svakodnevni život slijepim i slabovidnim osobama, Hajduković je kazao kako bi poželjno bilo da priručnici u javnim institucijama, domovima zdravlja, ustanovama koje pružaju neki vid javnih usluga, budu i na Brailleovom pismu.

"Ne možemo staviti Brailleovo pismo na semafor, na ulaze zgrada, ali možemo obilježiti liftove, neke značajnije pravce, ondje gdje znamo da će sigurno neko pogledati, tu možemo staviti Brailleovo pismo", rekao je Hajduković.

Istaknuo je kako se ne smije zaboraviti Brailleovo pismo i da je potrebno što više čitati svojim prstima jer Brailleovo pismo je takvo da se čita prstima, a samim tim će i čovjek biti plemenitiji i bogatiji, ako ne za jednu knjigu, onda barem za jednu stranicu u životu.

Deset novih naslova

Sakib Pleh, direktor Biblioteke za slijepa i slabovidna lica u Bosni i Hercegovini, kazao je kako ova knjižnica je najznačajnija institucija kulture u BiH koja slijepim osobama omogućava korištenje knjižničke građe u njima dostupnim tehnikama, Brailleovo pismo, audio i digitalna tehnika i uvećani tisak.

Ipak, ukazao je na činjenicu kako država ne prepoznaje značaj ove biblioteke koja iz državnog budžeta nije dobila nikakva sredstva.

"Knjiga na Brailleovom pismu se ne može nigdje nabaviti na tržištu, ne može se kupiti u knjižari, isključivo se pravi u izdavačkoj produkciji ove biblioteke i poznato je da je proizvodnja knjige na Brailleovom pismu čak i 50 puta skuplja od knjige na standardnom tisku. Zašto? Zato što se tiska na posebnom papiru koji je 160 ili 180-gramski. Taj Brailleov papir se ne može nabaviti u BiH, uvozi se iz inozemstva i tiska se na Brailleovim tiskačima koji koštaju oko 30.000 KM. Iz tog razloga, knjige na Brailleovom pismu jesu kabaste, velike, skupe, ali su tiraži mali", rekao je Pleh.

Dodao je kako oni tijekom godine u svom izdavačkom planu izdaju deset naslova knjiga na Brailleovom pismu po tri primjerka upravo iz ovih razloga, dok s druge strane oko 100 naslova na CD-u snime u dva tonska studija.

Istaknuo je kako u knjižnici imaju 1.348 slijepih osoba koje koriste knjižni fond od 34.500 knjižničkih jedinica.

Bez prihoda

Korisnici ove knjižnice su širom svijeta, prije svega bh. entiteti Republika Srpska, Federacija BiH, zemlje bivše Jugoslavije, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Slovenija, pa i šire. Mnogi od njih, pojašnjava Pleh, dolaze iz nordijskih zemalja među kojima su Švedska, Finska, Danska, Norveška, ali i Australije, SAD-a i Kanade.

"Svi oni koji razumiju govorno područje na kojem mi proizvodimo naše knjige, imaju svoje opće podatke u bazi podataka i to je naš knjižni fond i broj korisnika. Mi naše knjige šaljemo širom svijeta bez ikakve naknade zato što je sretna okolnost da knjiga koja putuje u ambalaži, a ta ambalaža na prednjoj strani ima providni džep u koji se stavlja sekogram, a sekogram znači da je s jedne strane adresa knjižnice, a s druge strane adresa korisnika", pojasnio je Pleh.

Dodao je kako su oni jedina knjižnica koja nema nikakvih vlastitih prihoda, djelatnost je čisto nekomercijalna.

Pleh je rekao kako knjižnica ima više projekata, a glavni je izdavačka djelatnost.

Osvrnuo se i na svetu knjigu muslimana, Kur'an koja je dostupna i na Brailleovom pismu. Zahvalio je Kraljevini Saudijske Arabije koja je financirala 200 primjeraka Kur'ana napravljenih u tiskari.

"Jedan primjerak tog Kur'ana ima osam svezaka, 1.600 svezaka je ovdje otiskano Kur'ana na Brailleovom pismu koji je podijeljen slijepim osobama", rekao je Pleh.

Osvrnuo se i na projekte u 2022. godini.

"Slijepoj osobi knjiga je jedini prozor u svijet. Oni jako puno čitaju, za razliku od svih drugih, nazovimo, osoba koja vide, a ne vole čitati", rekao je Pleh.

Prvi u svijetu

Dodao je kako zbog toga nastoje izdati što veći broj jedinica namijenjenih slijepim i slabovidnim osobama.

"Mi ćemo ako Bog da i u ovoj 2022. godini da snimimo 100 naslova na CD-u, u Daisy formatu, da uradimo opet 10 do 12 naslova na Brailleovom pismu. I ima standardna razmjena s knjižnicama iz okruženja. Recimo svake godine Bibliotekom slijepih iz Podgorice razmijenimo po 80 najnovijih naslova. Oni iz naše produkcije odaberu sebi 80 naslova, mi iz njihove produkcije, tako razmijenimo, otvaramo nova odjeljenja, idemo po školama", rekao je Pleh.

Dodao je kako ovih dana odlaze u dvije škole u Tuzli gdje će djeci donirati lektiru, 72 naslova, što se pokazalo veoma korisnim pogotovo u vrijeme pandemije.

"To je taj projekt koji se pokazao vrlo interesantan i idemo i dalje", rekao je Pleh.

Doniranje knjiga planirano je i u školama u zemljama u okruženju.

Osvrnuo se i na potpuno volonterski rad sarajevskih glumaca koji čitaju knjige namijenjene slijepim i slabovidnim osobama.

"Ono što će biti najzvučnije u ovoj godini. Čuli smo da imamo Kur'an na Brailleovom pismu i na CD-u, imamo Bibliju na Brailleovom pismu, na CD-u, Talmud, židovsku knjigu ili Toru nema nitko u svijetu. Izudin Bajrović, kao prvak drame i bivši direktor Narodnog pozorišta se sam ponudio i trenutno čita Talmud", rekao je Pleh koji je dodao kako je čitanje pri samom kraju.

Najavio je da će u 2022. godini biti promovirana Tora na CD-u u Daisy formatu, tako da će svu vjersku literaturu za sve konfesije imati zastupljene u knjižnici.