Knjiga Bitka za Ilirik autora prof. dr. Salmedina Mesihovića donosi drugo, dopunjeno i izmijenjeno izdanje naslova koji je u prvom izdanju nosio ime Rimski vuk i ilirska zmija. Posljednja borba. Izdavač je Udruženje za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa i drevnih klasičnih civilizacija BATHINVS, a knjiga je u tisku objavljena u ograničenom tiražu od svega pedeset primjeraka, što joj daje i dodatnu bibliografsku vrijednost. Već na prvim stranicama i u predgovoru jasno se osjeća ambicija autora – uvesti čitatelja u jedno od najdramatičnijih i najznačajnijih poglavlja povijesti Balkana, Veliki Ilirski ustanak.
Temeljna nit knjige jest prvi rat koji je zahvatio cjelokupan prostor današnje Bosne i Hercegovine, a koji je u povijesnim izvorima jasno dokumentiran. Ustanak, koji je trajao tri i pol godine, označio je konačan prijelaz iz prapovijesnih razdoblja u povijesno doba. Uzroci su bili duboko ukorijenjeni u rimsku upravu i, ponajprije, u sustav eksploatacije provincije Ilirik. Rimske vlasti nisu uspjele ili nisu željele sustavno razvijati ovaj prostor, što je, u kombinaciji s mobilizacijom domorodačkih mladića u rimske pomoćne jedinice, zapalilo iskru pobune.
Ustanak se ubrzo razbuktao do razmjera kakve Rim nije mogao ignorirati. Njegova posebnost leži u stvaranju jedinstvenog vojno-političkog Saveza naroda i zajednica – prvog poznatog autohtonog političkog oblika koji je obuhvatio veći dio tadašnjeg iliroslavenskog prostora. Ova organizacija, nastala u sjeni rimskog pritiska, predstavlja protodržavni fenomen i važan moment u povijesti stvaranja zajedničkog političkog identiteta.
Rat u neposrednoj blizini Italije, u „dvorištu“ Rima, razotkrio je sve slabosti augustovskog režima. U pitanju nije bila samo vojna pobjeda, nego i očuvanje autoriteta Imperija. Zato su angažirane ogromne vojne snage, a rat se morao okončati potpunim rimskim trijumfom. Presudna prekretnica dogodila se izdajom jednog od visokorangiranih ustaničkih vođa, što je ubrzalo pad panonskog dijela ustanka. Godinu dana kasnije slomljen je i posljednji otpor u dinarskim planinama. Iako ugušen, ustanak je ostavio dugotrajne posljedice – njegove odjeke osjećali su i kasniji naraštaji, a i danas inspirira povjesničare i autore.
U odnosu na prvo izdanje, Bitka za Ilirik donosi osvježeni narativ, obogaćen novim istraživanjima, suvremenim tehnološkim alatima i ilustracijama. U knjigu su uključeni posebni prilozi poput ''Desitijatskog boga Marsa“, ''Ilirologije“ i ''Hrestomatije literarnih vrela''. Također, značajno su unaprijeđene karte i slikovni materijali, što čini knjigu i vizualno atraktivnom. Posebno zanimljiv prijedlog autora odnosi se na uvođenje pojma ''iliroslavenski“ kao skupnog naziva za autohtone narode i zajednice, što predstavlja poticaj za novu terminološku i historiografsku raspravu.
Mesihovićeva Bitka za Ilirik nije samo povijesna studija – ona je i promišljanje o identitetu prostora i naroda. Djelo je pisano s jasnoćom znanstvenika, ali i s pripovjedačkom snagom koja povlači čitatelja u vrtlog sukoba, ideja i sudbina. Ograničen broj primjeraka dodatno naglašava ekskluzivnost knjige, čineći je pravim draguljem za kolekcionare, knjižničare i istraživače.
